1- Engleska abeceda

1. A a — izgovara se: ay — /eɪ/ — Slovo A izgovara se približno „ej”, kao na početku riječi „ay”.

2. B b — izgovara se: bee — /b/ — Naziv slova B izgovara se „bi”, a njegov glas je /b/, kao u riječi: book.

3. C c — izgovara se: cee — /k/, /s/ — Slovo C izgovara se „si”. Može imati glas /k/, kao u riječi cat, i /s/, kao u riječi city.

4. D d — izgovara se: dee — /d/ — Naziv slova D izgovara se „di”, a njegov glas je /d/, kao u riječi dog.

5. E e — izgovara se: ee — /iː/ — Slovo E izgovara se „i”, kao glas u riječi see.

6. F f — izgovara se: ef — /f/ — Slovo F izgovara se „ef”, a njegov glas je /f/, kao u riječi fish.

7. G g — izgovara se: gee — /ɡ/, /dʒ/ — Slovo G izgovara se „dži”. Može imati glas /ɡ/, kao u riječi go, i /dʒ/, kao u riječi giant.

8. H h — izgovara se: aitch — /h/ — Naziv slova H izgovara se približno „ejč”, a njegov glas je /h/, kao u riječi house.

9. I i — izgovara se: eye — /aɪ/ — Slovo I izgovara se „aj”, kao riječ eye.

10. J j — izgovara se: jay — /dʒ/ — Slovo J izgovara se „džej”, a njegov glas je /dʒ/, kao u riječi job.

11. K k — izgovara se: kay — /k/ — Slovo K izgovara se „kej”, a njegov glas je /k/, kao u riječi key.

12. L l — izgovara se: el — /l/ — Slovo L izgovara se „el”, a njegov glas je /l/, kao u riječi love.

13. M m — izgovara se: em — /m/ — Slovo M izgovara se „em”, a njegov glas je /m/, kao u riječi man.

14. N n — izgovara se: en — /n/ — Slovo N izgovara se „en”, a njegov glas je /n/, kao u riječi name.

15. O o — izgovara se: oh — /oʊ/ — Slovo O izgovara se „ou”, a njegov glas je /oʊ/, kao u riječi go.

16. P p — izgovara se: pee — /p/ — Slovo P izgovara se „pi”, a njegov glas je /p/, kao u riječi pen.

17. Q q — izgovara se: cue — /k/ — Slovo Q izgovara se „kju” i obično dolazi zajedno sa slovom U, kao u riječi queen.

18. R r — izgovara se: ar — /r/ — Slovo R izgovara se „ar”, a njegov glas je /r/, kao u riječi red.

19. S s — izgovara se: ess — /s/, /z/ — Slovo S izgovara se „es”. Može imati glas /s/, kao u riječi sun, i /z/, kao u riječi rose.

20. T t — izgovara se: tee — /t/ — Slovo T izgovara se „ti”, a njegov glas je /t/, kao u riječi ten.

21. U u — izgovara se: u — /juː/, /ʌ/ — Slovo U izgovara se „ju” /juː/, a može imati i glas /ʌ/, kao u riječi cup.

22. V v — izgovara se: vee — /v/ — Slovo V izgovara se „vi”, a njegov glas je /v/, kao u riječi very.

23. W w — izgovara se: double-u — /w/ — Slovo W izgovara se „dabl-ju”, a njegov glas je /w/, kao u riječi water.

24. X x — izgovara se: ex — /ks/ — Slovo X izgovara se „eks”, a njegov je uobičajeni glas /ks/, kao u riječi box.

25. Y y — izgovara se: why — /j/, /ɪ/, /aɪ/ — Slovo Y izgovara se „vaj”. Može imati glas /j/, kao u riječi yes, /ɪ/, kao u riječi happy, i /aɪ/, kao u riječi my.

26. Z z — izgovara se: zee* — /z/ — U američkom engleskom slovo Z izgovara se „zi”. U britanskom engleskom obično se izgovara „zed”. Njegov glas je /z/, kao u riječi zoo.

2- Red riječi (WORD ORDER)

1. Osnovna rečenica — Subjekt + glagol — izgovor: sabdžekt + verb — I sleep. — Aj slip. — Ja spavam.

2. Izravni objekt — Subjekt + glagol + izravni objekt — izgovor: sabdžekt + verb + dajrekt objekt — I read a book. — Aj rid e buk. — Čitam knjigu.

3. Neizravni objekt — Subjekt + glagol + neizravni objekt + izravni objekt — izgovor: sabdžekt + verb + indajrekt objekt + dajrekt objekt — I give him a book. — Aj giv him e buk. — Dajem mu knjigu.

4. Korisnik radnje — Subjekt + glagol + izravni objekt + for + osoba — izgovor: sabdžekt + verb + dajrekt objekt + for + pर्सn — I buy a book for him. — Aj baj e buk for him. — Kupujem mu knjigu.

5. Zamjenica neizravnog objekta — Subjekt + glagol + zamjenica neizravnog objekta + izravni objekt — izgovor: sabdžekt + verb + indajrekt objekt pronaun + dajrekt objekt — I give her a book. — Aj giv her e buk. — Dajem joj knjigu.

6. Pridjev — Subjekt + be + pridjev — izgovor: sabdžekt + bi + adžektiv — The book is big. — De buk iz big. — Knjiga je velika.

7. Prilog načina — Subjekt + glagol + prilog — izgovor: sabdžekt + verb + adverb — He reads quickly. — Hi ridz kvikli. — On brzo čita.

8. Izravni objekt + prilog — Subjekt + glagol + izravni objekt + prilog — izgovor: sabdžekt + verb + dajrekt objekt + adverb — I read a book quickly. — Aj rid e buk kvikli. — Brzo čitam knjigu.

9. Prilog vremena — Subjekt + glagol + prilog vremena — izgovor: sabdžekt + verb + tajm adverb — I work today. — Aj vork tudej. — Danas radim.

10. Prilog mjesta — Subjekt + glagol + prilog mjesta — izgovor: sabdžekt + verb + plejs adverb — She lives there. — Ši livz der. — Ona živi ondje.

11. Prijedložna fraza — Subjekt + be + prijedložna fraza — izgovor: sabdžekt + bi + prepəzišənəl frejz — The book is on the table. — De buk iz on de tejbl. — Knjiga je na stolu.

12. Izravni objekt + mjesto — Subjekt + glagol + izravni objekt + mjesto — izgovor: sabdžekt + verb + dajrekt objekt + plejs frejz — I put a book on the table. — Aj put e buk on de tejbl. — Stavljam knjigu na stol.

13. Odrednica + imenica — Odrednica + imenica — izgovor: diterminer + naun — This book is new. — Dis buk iz nju. — Ova knjiga je nova.

14. Odrednica + pridjev + imenica — Odrednica + pridjev + imenica — izgovor: diterminer + adžektiv + naun — This big book is new. — Dis big buk iz nju. — Ova velika knjiga je nova.

15. Broj + imenica — Broj + imenica — izgovor: njumerəl + naun — Two books are new. — Tu buks ar nju. — Dvije knjige su nove.

16. Sastavljanje rečenica — Subjekt + glagol + and + subjekt + glagol — izgovor: sabdžekt + verb + end + sabdžekt + verb — I read and he writes. — Aj rid end hi rajts. — Ja čitam, a on piše.

17. Sastavljanje rečenica s objektima — Subjekt + glagol + izravni objekt + and + subjekt + glagol + izravni objekt — sabjekt + vörb + dajrekt objekt + end + sabjekt + vörb + dajrekt objekt — I read a book and he writes a letter. — Aj rid e buk end hi rajts e leter. — Ja čitam knjigu, a on piše pismo.

18. Pasiv — Subjekt + be + treći oblik glagola — izgovor: sabdžekt + bi + vi tri — The book is read. — De buk iz red. — Knjiga se čita.

19. Pasiv + izvršitelj radnje — Subjekt + be + treći oblik glagola + by + izvršitelj radnje — sabjekt + bi + thərd form ov də verb + baj + ejdžent — The book is read by the teacher. — De buk iz red baj de tičer. — /ðə bʊk ɪz red baɪ ðə ˈtiːtʃər/ — Knjigu čita učitelj.

20. Pasiv + neizravni objekt — Subjekt + be + treći oblik glagola + to + neizravni objekt — sabjekt + bi + thərd form ov də verb + tu + indərekt objekt — The book is given to him. — De buk iz givən tu him. — /ðə bʊk ɪz ˈɡɪvən tə hɪm/ — Knjiga mu se daje.

21. Pasiv + neizravni objekt + izvršitelj radnje — Subjekt + be + treći oblik glagola + to + neizravni objekt + by + izvršitelj radnje — sabjekt + bi + thərd form ov də verb + tu + indərekt objekt + baj + ejdžent — The book is given to him by the teacher. — De buk iz givən tu him baj de tičer. — /ðə bʊk ɪz ˈɡɪvən tə hɪm baɪ ðə ˈtiːtʃər/ — Učitelj mu daje knjigu.

22. Pasiv + prilog — Subjekt + be + treći oblik glagola + prilog — sabjekt + bi + thərd form ov də verb + advərb — The book is read now. — De buk iz red nau. — /ðə bʊk ɪz red naʊ/ — Knjiga se sada čita.

23. Pasiv + mjesto — Subjekt + be + treći oblik glagola + mjesto — sabjekt + bi + thərd form ov də verb + plejs — The book is put on the table. — De buk iz put on de tejbl. — /ðə bʊk ɪz pʊt ɒn ðə ˈteɪbəl/ — Knjiga se stavlja na stol.

24. Pasiv + izvršitelj radnje + prilog vremena — Subjekt + be + treći oblik glagola + by + izvršitelj radnje + prilog vremena — sabjekt + bi + thərd form ov də verb + baj + ejdžent + advərb ov tajm — The book is read by the teacher today. — De buk iz red baj de tičer tudej. — /ðə bʊk ɪz red baɪ ðə ˈtiːtʃər təˈdeɪ/ — Učitelj danas čita knjigu.

25. Pasiv + neizravni objekt + izvršitelj radnje + prilog vremena — Subjekt + be + treći oblik glagola + to + neizravni objekt + by + izvršitelj radnje + prilog vremena — sabjekt + bi + thərd form ov də verb + tu + indərekt objekt + baj + ejdžent + advərb ov tajm — The book is given to the student by the teacher today. — De buk iz givən tu de stjudənt baj de tičer tudej. — /ðə bʊk ɪz ˈɡɪvən tə ðə ˈstjuːdənt baɪ ðə ˈtiːtʃər təˈdeɪ/ — Učitelj danas daje knjigu učeniku.

26. Sadašnji perfekt u pasivu — Subjekt + has/have been + treći oblik glagola — sabjekt + hez/hev bin + thərd form ov də verb — The book has been read. — De buk hez bin red. — /ðə bʊk hæz bɪn red/ — Knjiga je pročitana.

27. Sadašnji perfekt u pasivu + izvršitelj radnje — Subjekt + has/have been + treći oblik glagola + by + izvršitelj radnje — sabjekt + hez/hev bin + thərd form ov də verb + baj + ejdžent — The book has been read by the teacher. — De buk hez bin red baj de tičer. — /ðə bʊk hæz bɪn red baɪ ðə ˈtiːtʃər/ — Učitelj je pročitao knjigu.

28. Pasiv u budućem vremenu — Subjekt + will be + treći oblik glagola + vrijeme — sabjekt + vil bi + thərd form ov də verb + tajm — The book will be read tomorrow. — De buk vil bi red tumorou. — /ðə bʊk wɪl biː red təˈmɒrəʊ/ — Knjiga će se čitati sutra.

29. Pasiv u budućem vremenu + izvršitelj radnje — Subjekt + will be + treći oblik glagola + by + izvršitelj radnje + vrijeme — sabjekt + vil bi + thərd form ov də verb + baj + ejdžent + tajm — The book will be read by the teacher tomorrow. — De buk vil bi red baj de tičer tumorou. — /ðə bʊk wɪl biː red baɪ ðə ˈtiːtʃər təˈmɒrəʊ/ — Učitelj će sutra pročitati knjigu.

30. Pasiv s modalnim glagolom — Subjekt + modalni glagol + be + treći oblik glagola — sabjekt + modəl verb + bi + thərd form ov də verb — The book must be read. — De buk mast bi red. — /ðə bʊk mʌst biː red/ — Knjiga se mora pročitati.

31. Negacija — Subjekt + pomoćni glagol + not + glagol — sabjekt + helpping verb + not + verb — I do not read a book. — Aj du not rid e buk. — /aɪ duː nɒt riːd ə bʊk/ — Ne čitam knjigu.

32. Negacija u pasivu — Subjekt + be + not + treći oblik glagola + by + izvršitelj radnje — sabjekt + bi + not + thərd form ov də verb + baj + ejdžent — The book is not read by the teacher. — De buk iz not red baj de tičer. — /ðə bʊk ɪz nɒt red baɪ ðə ˈtiːtʃər/ — Učitelj ne čita knjigu.

33. Pitanje s odgovorom da/ne — Pomoćni glagol + subjekt + glagol? — helpping verb + sabjekt + verb? — Do you read a book? — Du ju rid e buk? — /duː juː riːd ə bʊk/ — Čitaš li knjigu?

34. Pitanje u pasivu — Be + subjekt + treći oblik glagola? — bi + sabjekt + thərd form ov də verb? — Is the book being read? — Iz de buk biing red? — /ɪz ðə bʊk ˈbiːɪŋ red/ — Čita li se knjiga?

35. Pitanje o subjektu — Who + glagol + izravni objekt? — hu + verb + dajrekt objekt? — Who reads the book? — Hu ridz de buk? — /huː riːdz ðə bʊk/ — Tko čita knjigu?

36. Pitanje o neizravnom objektu — Who/whom + pomoćni glagol + subjekt + glagol + izravni objekt + to? — hu/hum + helpping verb + sabjekt + verb + dajrekt objekt + tu? — Who do you give the book to? — Hu du ju giv de buk tu? — /huː duː juː ɡɪv ðə bʊk tuː/ — Kome daješ knjigu?

37. Imperativ — Glagol + ...! — verb + ...! — Read! — Rid! — /riːd/ — Čitaj!

38. Imperativ + neizravni objekt — Glagol + izravni objekt + to + neizravni objekt! — verb + dajrekt objekt + tu + indərekt objekt! — Give the book to him! — Giv de buk tu him! — /ɡɪv ðə bʊk tuː hɪm/ — Daj mu knjigu!

39. Pasivni imperativ — Let + izravni objekt + be + treći oblik glagola! — let + dajrekt objekt + bi + thərd form ov də verb! — Let the book be read! — Let de buk bi red! — /let ðə bʊk biː red/ — Neka se knjiga pročita!

40. Infinitiv — to + glagol — tu + verb — to read — Tu rid. — /tuː riːd/ — Čitati.

41. Infinitiv + izravni objekt — to + glagol + izravni objekt — tu + verb + dajrekt objekt — to read a book — Tu rid e buk. — /tuː riːd ə bʊk/ — Čitati knjigu.

42. Infinitiv + određeni izravni objekt — to + glagol + određeni izravni objekt — tu + verb + difinit dajrekt objekt — to read the book — Tu rid de buk. — Čitati tu knjigu.

43. Svrha — Subjekt + glagol + to + glagol — sabjekt + verb + tu + verb — I eat to play. — Aj it tu plej. — Jedem kako bih se igrao.

44. Odnosna rečenica — Imenica + odnosna riječ + rečenica — naun + rilətiv werd + sentəns — The book that I read is interesting. — De buk det aj rid iz intrəsting. — Knjiga koju čitam zanimljiva je.

45. Pasivna odnosna rečenica — Imenica + odnosna riječ + pasiv — naun + rilətiv werd + vois — The book that is being read by the teacher is interesting. — De buk det iz biing red baj de tičer iz intrəsting. — Knjiga koju učitelj čita zanimljiva je.

46. Uvjet — if + rečenica, subjekt + glagol — if + sentəns, sabjekt + verb — If I have time, I read. — If aj hev tajm, aj rid. — Ako imam vremena, čitam.

47. Uvjet + pasiv — if + subjekt + be + treći oblik glagola, subjekt + glagol — if + sabjekt + bi + thərd form ov də verb, sabjekt + verb — If the book is read, he learns. — If de buk iz red, hi lernz. — Ako se knjiga pročita, on uči.

48. Neupravni govor — Subjekt + glagol + that + subjekt + glagol — sabjekt + verb + det + sabjekt + verb — He said that he was reading. — Hi sed det hi voz riding. — Rekao je da čita.

49. Neupravno pitanje — Subjekt + glagol + if/whether + subjekt + glagol — sabjekt + verb + if/wedər + sabjekt + verb — He asked if I was reading. — Hi askt if aj voz riding. — Pitao je čitam li.

50. Neizravna naredba ili molba — Subjekt + glagol + objekt + to + glagol — sabjekt + verb + objekt + tu + verb — He asked me to read. — Hi askt mi tu rid. — Zamolio me da čitam.

Prilozi:

1. Način (Manner): Prilog načina dolazi nakon glagola ili objekta. Subjekt + glagol + objekt + prilog. I read the book quickly. — Aj rid de buk kvikli. — Brzo čitam knjigu.

2. Mjesto (Place): Prilog mjesta dolazi nakon glagola ili objekta. Subjekt + glagol + objekt + mjesto. I read the book at home. — Aj rid de buk et houm. — Čitam knjigu kod kuće.

3. Vrijeme (Time): Prilog vremena obično dolazi na kraj ili na početak rečenice. Subjekt + glagol + objekt + vrijeme. I read the book yesterday. — Aj rid de buk jeste(r)dej. — Jučer sam čitao knjigu.

4. Učestalost (Frequency): Prilog učestalosti obično dolazi prije glavnog glagola. Subjekt + prilog učestalosti + glagol. I often read books. — Aj ofən rid buks. — Često čitam knjige.

5. Učestalost + be (Frequency + be): Prilog učestalosti dolazi nakon glagola be. Subjekt + glagol be + prilog učestalosti. He is always happy. — Hi iz olvejz hepi. — On je uvijek sretan.

6. Učestalost + pomoćni glagol (Frequency + auxiliary): Prilog učestalosti dolazi nakon prvog pomoćnog glagola. Subjekt + pomoćni glagol + prilog učestalosti + glagol. I have never seen it. — Aj hev never sin it. — Nikada to nisam vidio.

7. Stupanj (Degree): Prilog stupnja dolazi prije pridjeva ili priloga koji opisuje. Subjekt + prilog stupnja + pridjev/prilog. It is very good. — It iz veri gud. — To je vrlo dobro.

8. Stupanj + glagol (Degree + verb): Ovisno o korištenom prilogu, prilog stupnja može doći prije ili poslije glagola. Subjekt + glagol + prilog. I really like it. — Aj rili lajk it. — Zaista mi se sviđa.

9. Rečenični prilog (Sentence adverb): Može doći na početak, u sredinu ili na kraj rečenice te izražava govornikov stav prema cijeloj rečenici. Prilog + rečenica. Fortunately, I won. — Forčənətli, aj van. — Srećom, pobijedio sam.

10. Komentarni prilog (Comment adverb): Obično dolazi na početak rečenice i izražava govornikovo mišljenje ili komentar. Prilog + rečenica. Honestly, I don't know. — Onəstli, aj dont nou. — Iskreno, ne znam.

11. Povezni prilog (Linking adverb): Obično dolazi na početak ili u sredinu rečenice i povezuje dvije ideje ili rečenice. Rečenica + povezni prilog + rečenica. I was tired; however, I worked. — Aj voz tajərd; hau-ever, aj vorkt. — Bio sam umoran; međutim, radio sam.

12. Smjer (Direction): Prilog smjera dolazi nakon glagola ili objekta. Subjekt + glagol + objekt + prilog smjera. She went outside. — Ši vent autsajd. — Izašla je van.

13. Određena učestalost (Definite frequency): Izraz koji označava određenu učestalost može doći na početak ili kraj rečenice. Izraz učestalosti + rečenica. I go there every day. — Aj gou der evri dej. — Svaki dan idem onamo.

14. Trajanje (Duration): Izraz trajanja obično dolazi na kraj rečenice. Subjekt + glagol + objekt + trajanje. I studied for two hours. — Aj stadid for tu auərz. — Učio sam dva sata.

15. Svrha (Purpose): Izraz svrhe obično dolazi na kraj rečenice i objašnjava razlog radnje. Rečenica + svrha. I went there to study. — Aj vent der tu stadi. — Otišao sam onamo učiti.

INDIRECT OBJECT: Neizravni objekt

# | Vrsta | Struktura | Izgovor strukture | Primjer | Izgovor primjera | Prijevod

1. Neizravni objekt prije izravnog objekta — Subjekt + glagol + neizravni objekt + izravni objekt — sabdžekt + verb + indajrekt objekt + dajrekt objekt — I gave him a book. — Aj gejv him e buk. — Dao sam mu knjigu.

2. Izravni objekt + to + neizravni objekt — Subjekt + glagol + izravni objekt + to + neizravni objekt — sabdžekt + verb + dajrekt objekt + tu + indajrekt objekt — I gave a book to him. — Aj gejv e buk tu him. — Dao sam mu knjigu.

3. Neizravni objekt prije izravnog objekta — Subjekt + glagol + neizravni objekt + izravni objekt — sabdžekt + verb + indajrekt objekt + dajrekt objekt — She sent me a letter. — Ši sent mi e leter. — Poslala mi je pismo.

4. Izravni objekt + to + neizravni objekt — Subjekt + glagol + izravni objekt + to + neizravni objekt — sabdžekt + verb + dajrekt objekt + tu + indajrekt objekt — She sent a letter to me. — Ši sent e leter tu mi. — Poslala mi je pismo.

5. Neizravni objekt prije izravnog objekta uz for — Subjekt + glagol + neizravni objekt + izravni objekt — sabdžekt + verb + indajrekt objekt + dajrekt objekt — I bought her a gift. — Aj bot her e gift. — Kupio sam joj dar.

6. Izravni objekt + for + neizravni objekt — Subjekt + glagol + izravni objekt + for + neizravni objekt — sabdžekt + verb + dajrekt objekt + for + indajrekt objekt — I bought a gift for her. — Aj bot e gift for her. — Kupio sam dar za nju.

7. Neizravni objekt u pasivu — Neizravni objekt + be + treći oblik glagola + izravni objekt — indajrekt objekt + bi + vi tri + dajrekt objekt — He was given a book. — Hi voz givən e buk. — Dana mu je knjiga.

8. Izravni objekt u pasivu + to + neizravni objekt — Izravni objekt + be + treći oblik glagola + to + neizravni objekt — dajrekt objekt + bi + vi tri + tu + indajrekt objekt — A book was given to him. — E buk voz givən tu him. — Knjiga mu je dana.

9. Pitanje o neizravnom objektu — Upitna riječ + pomoćni glagol + subjekt + glagol + izravni objekt + to? — hu + du/daz/did + sabdžekt + verb + dajrekt objekt + tu? — Who did you give it to? — Hu did ju giv it tu? — Kome si to dao?

10. Formalno pitanje o neizravnom objektu — To whom + pomoćni glagol + subjekt + glagol + izravni objekt? — tu hum + oksiljeri + sabdžekt + verb + dajrekt objekt? — To whom did you give it? — Tu hum did ju giv it? — Kome si to dao?

GENITIVE: Posvojnost / odnos

# | Vrsta | Struktura | Izgovor strukture | Primjer | Izgovor primjera | Prijevod

1. Posvojnost u jednini — Imenica + 's + imenica — naun + iz + naun — John's car — Džonz kar. — Johnov automobil.

2. Posvojnost pomoću of — Imenica + of + imenica — naun + ov + naun — the car of John — De kar ov Džon. — Johnov automobil.

3. Posvojnost pravilne množine — Imenica u množini + ' + imenica — plurel naun + apostrofi + naun — students' books — Stjudənts buks. — Knjige učenika.

4. Posvojnost nepravilne množine — Imenica + 's + imenica — naun + iz + naun — children's toys — Čildrənz tojz. — Dječje igračke.

5. Posvojnost pomoću of — Imenica + of + imenica — naun + ov + naun — the roof of the house — De ruf ov de haus. — Krov kuće.

6. Posvojna odrednica — Posvojna odrednica + imenica — posesiv diterminer + naun — my car — Maj kar. — Moj automobil.

7. Samostalna posvojna zamjenica — Posvojna zamjenica — posesiv pronaun — The car is mine. — De kar iz majn. — Automobil je moj.

8. Posvojnost pomoću of i samostalne posvojne zamjenice — Imenica + of + samostalna posvojna zamjenica — naun + ov + posesiv pronaun — a friend of mine — E frend ov majn. — Jedan moj prijatelj.

9. Vremenska posvojnost — Vremenska imenica + 's + imenica — tajm naun + iz + naun — today's news — Tudejz njuz. — Današnje vijesti.

10. Posvojnost s vremenskom mjerom — Broj + jedinica mjere + ' + imenica — njumerəl + junət + apostrofi + naun — two weeks' vacation — Tu viks veikejšən. — Dvotjedni odmor.

11. Pitanje o posvojnosti — whose + imenica? — huz + naun? — Whose book? — Huz buk? — Čija je knjiga?

12. Posvojnost u odnosnoj rečenici — whose + imenica + rečenica — huz + naun + kleuz — the man whose car... — De men huz kar... — Muškarac čiji automobil...

13. Zajednička posvojnost — Prva imenica + and + druga imenica + 's + imenica — naun + end + naun + iz + naun — John and Mary's house — Džon end Meriz haus. — Kuća koju dijele John i Mary.

14. Odvojena posvojnost — Prva imenica + 's + and + druga imenica + 's + imenica — naun + iz + end + naun + iz + naun — John's and Mary's houses — Džonz end Meriz hauziz. — Johnove i Maryine kuće, odnosno zasebne kuće koje pripadaju svakome od njih.

INDEPENDENT: Samostalne posvojne zamjenice

Osoba | Posvojna odrednica | Izgovor | Samostalna posvojna zamjenica | Izgovor | Primjer | Izgovor primjera | Prijevod

I = ja | my | maj | mine | majn | This book is mine. | Dis buk iz majn. | Ova knjiga je moja.

you = ti/vi | your | jor | yours | jorz | This book is yours. | Dis buk iz jorz. | Ova knjiga je tvoja/vaša.

he = on | his | hiz | his | hiz | This book is his. | Dis buk iz hiz. | Ova knjiga je njegova.

she = ona | her | her | hers | herz | This book is hers. | Dis buk iz herz. | Ova knjiga je njezina.

it = ono (za životinje i stvari) | its | its | Za its se u uobičajenoj suvremenoj uporabi ne koristi samostalna posvojna zamjenica. | — | The dog hurt its leg. | De dog hert its leg. | Pas je ozlijedio svoju nogu.

we = mi | our | aur | ours | aurz | This book is ours. | Dis buk iz aurz. | Ova knjiga je naša.

they = oni/one/ona | their | der | theirs | derz | This book is theirs. | Dis buk iz derz. | Ova knjiga je njihova.

The book is the boy's. = Knjiga pripada dječaku.

The book is for the boy. = Knjiga je za dječaka.

WAS GOING TO: Namjeravao sam / trebao sam nešto učiniti

Zamjenica | Struktura | Izgovor strukture | Primjer | Izgovor primjera | Značenje

I = ja | I + was going to + glagol | Aj + voz gouing tu + verb | I was going to eat. | Aj voz gouing tu it. | Namjeravao sam jesti.

you = ti/vi | You + were going to + glagol | Ju + ver gouing tu + verb | You were going to eat. | Ju ver gouing tu it. | Namjeravao si/si trebala jesti.

he = on | He + was going to + glagol | Hi + voz gouing tu + verb | He was going to eat. | Hi voz gouing tu it. | Namjeravao je jesti.

she = ona | She + was going to + glagol | Ši + voz gouing tu + verb | She was going to eat. | Ši voz gouing tu it. | Namjeravala je jesti.

it = ono | It + was going to + glagol | It + voz gouing tu + verb | It was going to rain. | It voz gouing tu rein. | Trebala je početi kiša.

we = mi | We + were going to + glagol | Vi + ver gouing tu + verb | We were going to eat. | Vi ver gouing tu it. | Namjeravali smo jesti.

they = oni/one/ona | They + were going to + glagol | Dej + ver gouing tu + verb | They were going to eat. | Dej ver gouing tu it. | Namjeravali su jesti.

Izrazi „was about to” i „were about to” također se koriste.

Was about to = nešto se upravo trebalo dogoditi.

Was supposed to = nešto je trebalo biti učinjeno, ali je nešto to spriječilo ili se dogodilo nešto drugo.

I was supposed to clean up today, but due to the bad weather, I am not. = Danas sam trebao počistiti, ali zbog lošeg vremena to neću učiniti.

2- Imenice (NOUNS)

Gramatički pojam | Struktura | Primjer | Izgovor | Prijevod

Množina | Imenica + s | books | Buks | knjige

Množina | Imenica + es | boxes | Boksiz | kutije

Određena imenica u jednini | the + imenica | the book | De buk | knjiga / ta knjiga

Određene imenice u množini | the + imenica u množini | the books | De buks | knjige / te knjige

Neodređena imenica u jednini | a + imenica | a book | E buk | knjiga

Neodređena imenica u jednini: an se koristi kada sljedeća riječ počinje samoglasničkim glasom | an + imenica | an apple | En epl | jabuka

Neizravni objekt | Subjekt + glagol + neizravni objekt + izravni objekt | I give him the book. | Aj giv him de buk. | Dajem mu knjigu.

Neizravni objekt s to | Subjekt + glagol + izravni objekt + to + neizravni objekt | I give the book to him. | Aj giv de buk tu him. | Dajem mu knjigu.

Posvojnost | Imenica vlasnika + 's + imenica koja označava ono što posjeduje | John's car | Džonz kar | Johnov automobil

Posvojnost u množini | Imenica vlasnika u množini + apostrof + imenica koja označava ono što posjeduje | the boys' books | De bojz buks | Knjige dječaka

Posvojnost pomoću of | Imenica koja označava ono što se posjeduje + of + imenica vlasnika | the door of the house | De dor ov de haus | Vrata kuće

Završetak riječi | Što dodajemo? | Primjer | Izgovor

Većina riječi | -s | book → books | Buk → buks

Riječi koje završavaju na s | -es | bus → buses | Bas → basiz

Riječi koje završavaju na ss | -es | class → classes | Klas → klasiz

Riječi koje završavaju na sh | -es | dish → dishes | Diš → dišiz

Riječi koje završavaju na ch | -es | watch → watches | Voč → vočiz

Riječi koje završavaju na x | -es | box → boxes | Boks → boksiz

Riječi koje završavaju na z | -es | quiz → quizzes | Kv iz → kviziz

Su suglasnik + y | -ies | baby → babies | Bejbi → bejbiz

Samoglasnik + y | -s | boy → boys | Boj → bojz

Neke riječi koje završavaju na f/fe | -ves | knife → knives | Najf → najvz

Neke riječi koje završavaju na f/fe | -s | roof → roofs | Ruf → rufs

Kada je imenica neodređena i može se brojiti, koristi se odgovarajući oblik jednine ili množine ovisno o značenju.

INDIRECT OBJECT: Neizravni objekt

U engleskom postoje tri osnovna načina postavljanja neizravnog objekta:

1- Subject + Verb + Indirect Object + Direct Object

I give a boy a book. = Dajem dječaku knjigu.

2- Subject + Verb + Direct Object + to + Indirect Object

I give a book to a boy. = Dajem knjigu dječaku.

3- Subject + Verb + to + Indirect Object + Direct Object

I give to a boy a book. = Dajem dječaku knjigu.

Ovaj način zvuči neobično u suvremenom engleskom; prvi i drugi način mnogo su češći.

GENITIVE: Posvojnost

U engleskom postoje dva osnovna načina izražavanja posvojnosti:

1- Owner's + Possession

The boy's book = Dječakova knjiga.

2- Possession + of + Owner

The book of the boy = Knjiga dječaka.

3. Pridjevi (ADJECTIVES)

Vrsta — Tvorba — Izgovor tvorbe — Primjer — Izgovor primjera — Značenje

Opisni pridjevi — Pridjev + imenica — एडžektiv + naun — a beautiful house — e bjútiful haus — lijepa kuća

Količinski pridjevi — Količina + imenica — kvoliti + naun — many books — meni buks — mnogo knjiga

Brojevni pridjevi — Broj + imenica — nambər + naun — three books — sri buks — tri knjige

Pokazni pridjevi — this/that/these/those + imenica — dis/det/diz/douz + naun — this book — dis buk — ova knjiga

Posvojni pridjevi — my/your/his/her/its/our/their + imenica — maj/jor/hiz/her/its/aur/der + naun — my car — maj kar — moj automobil

Upitni pridjevi — which/what/whose + imenica — vič/vot/huz + naun — which book? — vič buk? — koja knjiga?

Neodređeni pridjevi — Neodređena riječ + imenica — indifinit vərd + naun — some books — sam buks — neke knjige

Distributivni pridjevi — each/every/either/neither + imenica — ič/evri/ajder/najder + naun — each student — ič stjudənt — svaki učenik

Pridjevi izvedeni iz vlastitih imenica — Vlastita imenica → pridjev — proper naun → edžektiv — English language — ingliš lengvidž — engleski jezik

Složeni pridjevi — Riječ + riječ — vərd + vərd — a well-known actor — e vel-noun ektor — poznati glumac

Pridjevi izvedeni iz participa prezenta i prošlog participa — V-ing / V-ed — vi-ing / vi-ed — a boring movie — e boring muvi — dosadan film

Komparativni pridjevi — Pridjev + er / more + pridjev — edžektiv + er / mor + edžektiv — bigger house — biger haus — veća kuća

Superlativni pridjevi — Pridjev + est / most + pridjev — edžektiv + est / moust + edžektiv — the biggest house — de biggest haus — najveća kuća

Pridjevi povezani veznikom — Pridjev + zarez + pridjev + imenica — edžektiv + pauza + edžektiv + naun — a long, difficult journey — e long, difikəlt džerni — dugo i teško putovanje

Pridjevi ispred imenice — Pridjev + imenica — edžektiv + naun — a red car — e red kar — crveni automobil

Predikativni pridjevi — Subjekt + be + pridjev — sabdžekt + bi + edžektiv — The car is red. — de kar iz red — Automobil je crven.

Pridjevi nakon imenice — Imenica + pridjev — naun + edžektiv — something interesting — samting intrəsting — nešto zanimljivo

Samostalni pridjevi — Pridjev — edžektiv — perfect — pərfekt — savršen

Emfatični pridjevi — Pridjev + imenica — edžektiv + naun — my own car — maj oun kar — moj vlastiti automobil

Usklični pridjevi — what + pridjev + imenica — vot + edžektiv + naun — What a beautiful day! — vot e bjútiful dej! — Kakav lijep dan!

1. Sadašnje jednostavno vrijeme — Present Simple

Struktura: subjekt + am/is/are + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + em/iz/ar + kompliment

Zamjenica — Struktura — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I am — I am happy. — aj em hepi — Ja sam sretan/sretna.

You — You are — You are happy. — ju ar hepi — Ti si sretan/sretna.

He — He is — He is happy. — hi iz hepi — On je sretan.

She — She is — She is happy. — ši iz hepi — Ona je sretna.

It — It is — It is cold. — it iz kould — Hladno je.

We — We are — We are happy. — vi ar hepi — Mi smo sretni.

You — You are — You are happy. — ju ar hepi — Vi ste sretni.

They — They are — They are happy. — dej ar hepi — Oni/one su sretni/sretne.

2. Prošlo jednostavno vrijeme — Past Simple

Struktura: subjekt + was/were + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + voz/ver + kompliment

Zamjenica — Struktura — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I was — I was happy. — aj voz hepi — Bio/bila sam sretan/sretna.

You — You were — You were happy. — ju ver hepi — Bio/bila si sretan/sretna.

He — He was — He was happy. — hi voz hepi — On je bio sretan.

She — She was — She was happy. — ši voz hepi — Ona je bila sretna.

It — It was — It was cold. — it voz kould — Bilo je hladno.

We — We were — We were happy. — vi ver hepi — Bili/bile smo sretni/sretne.

You — You were — You were happy. — ju ver hepi — Bili/bile ste sretni/sretne.

They — They were — They were happy. — dej ver hepi — Oni/one su bili/bile sretni/sretne.

3. Buduće jednostavno vrijeme — Future Simple

Struktura: subjekt + will be + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + vil bi + kompliment

Zamjenica — Struktura — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I will be — I will be happy. — aj vil bi hepi — Bit ću sretan/sretna.

You — You will be — You will be happy. — ju vil bi hepi — Bit ćeš sretan/sretna.

He — He will be — He will be happy. — hi vil bi hepi — On će biti sretan.

She — She will be — She will be happy. — ši vil bi hepi — Ona će biti sretna.

It — It will be — It will be cold. — it vil bi kould — Bit će hladno.

We — We will be — We will be happy. — vi vil bi hepi — Bit ćemo sretni.

You — You will be — You will be happy. — ju vil bi hepi — Bit ćete sretni.

They — They will be — They will be happy. — dej vil bi hepi — Oni/one će biti sretni/sretne.

4. Sadašnje trajno vrijeme — Present Continuous

Struktura: subjekt + am/is/are being + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + em/iz/ar biing + kompliment

Zamjenica — Struktura — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I am being — I am being careful. — aj em biing kerful — Ponašam se oprezno.

You — You are being — You are being careful. — ju ar biing kerful — Ponašaš se oprezno.

He — He is being — He is being careful. — hi iz biing kerful — On se ponaša oprezno.

She — She is being — She is being careful. — ši iz biing kerful — Ona se ponaša oprezno.

It — It is being — It is being repaired. — it iz biing ripeərd — To se popravlja.

We — We are being — We are being careful. — vi ar biing kerful — Ponašamo se oprezno.

You — You are being — You are being careful. — ju ar biing kerful — Ponašate se oprezno.

They — They are being — They are being careful. — dej ar biing kerful — Oni/one se ponašaju oprezno.

5. Prošlo trajno vrijeme — Past Continuous

Struktura: subjekt + was/were being + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + voz/ver biing + kompliment

Zamjenica — Struktura — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I was being — I was being careful. — aj voz biing kerful — Ponašao/ponašala sam se oprezno.

You — You were being — You were being careful. — ju ver biing kerful — Ponašao/ponašala si se oprezno.

He — He was being — He was being careful. — hi voz biing kerful — On se ponašao oprezno.

She — She was being — She was being careful. — ši voz biing kerful — Ona se ponašala oprezno.

It — It was being — It was being repaired. — it voz biing ripeərd — To se popravljalo.

We — We were being — We were being careful. — vi ver biing kerful — Ponašali/ponašale smo se oprezno.

You — You were being — You were being careful. — ju ver biing kerful — Ponašali/ponašale ste se oprezno.

They — They were being — They were being careful. — dej ver biing kerful — Oni/one su se ponašali/ponašale oprezno.

6. Buduće trajno vrijeme — Future Continuous

Struktura: subjekt + will be being + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + vil bi biing + kompliment

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I will be being careful. — aj vil bi biing kerful — Ponašat ću se oprezno.

You — You will be being careful. — ju vil bi biing kerful — Ponašat ćeš se oprezno.

He — He will be being careful. — hi vil bi biing kerful — On će se ponašati oprezno.

She — She will be being careful. — ši vil bi biing kerful — Ona će se ponašati oprezno.

It — It will be being repaired. — it vil bi biing ripeərd — To će se popravljati.

We — We will be being careful. — vi vil bi biing kerful — Ponašat ćemo se oprezno.

You — You will be being careful. — ju vil bi biing kerful — Ponašat ćete se oprezno.

They — They will be being careful. — dej vil bi biing kerful — Oni/one će se ponašati oprezno.

Ovo je vrijeme gramatički moguće, ali vrlo rijetko u prirodnom engleskom jeziku.

7. Sadašnje perfektno vrijeme — Present Perfect

Struktura: subjekt + have/has been + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + hev/hez bin + kompliment

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I have been happy. — aj hev bin hepi — Bio/bila sam sretan/sretna.

You — You have been happy. — ju hev bin hepi — Bio/bila si sretan/sretna.

He — He has been happy. — hi hez bin hepi — On je bio sretan.

She — She has been happy. — ši hez bin hepi — Ona je bila sretna.

It — It has been cold. — it hez bin kould — Bilo je hladno.

We — We have been happy. — vi hev bin hepi — Bili/bile smo sretni/sretne.

You — You have been happy. — ju hev bin hepi — Bili/bile ste sretni/sretne.

They — They have been happy. — dej hev bin hepi — Oni/one su bili/bile sretni/sretne.

8. Prošlo perfektno vrijeme — Past Perfect

Struktura: subjekt + had been + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + hed bin + kompliment

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I had been happy. — aj hed bin hepi — Bio/bila sam bio/bila sretan/sretna prije nekog prošlog događaja.

You — You had been happy. — ju hed bin hepi — Bio/bila si sretan/sretna prije nekog prošlog događaja.

He — He had been happy. — hi hed bin hepi — On je bio sretan prije nekog prošlog događaja.

She — She had been happy. — ši hed bin hepi — Ona je bila sretna prije nekog prošlog događaja.

It — It had been cold. — it hed bin kould — Bilo je hladno prije nekog prošlog događaja.

We — We had been happy. — vi hed bin hepi — Bili/bile smo sretni/sretne prije nekog prošlog događaja.

You — You had been happy. — ju hed bin hepi — Bili/bile ste sretni/sretne prije nekog prošlog događaja.

They — They had been happy. — dej hed bin hepi — Oni/one su bili/bile sretni/sretne prije nekog prošlog događaja.

9. Buduće perfektno vrijeme — Future Perfect

Struktura: subjekt + will have been + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + vil hev bin + kompliment

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I will have been happy. — aj vil hev bin hepi — Do tada ću već biti sretan/sretna.

You — You will have been happy. — ju vil hev bin hepi — Do tada ćeš već biti sretan/sretna.

He — He will have been happy. — hi vil hev bin hepi — On će do tada već biti sretan.

She — She will have been happy. — ši vil hev bin hepi — Ona će do tada već biti sretna.

It — It will have been cold. — it vil hev bin kould — Do tada će već biti hladno.

We — We will have been happy. — vi vil hev bin hepi — Do tada ćemo već biti sretni.

You — You will have been happy. — ju vil hev bin hepi — Do tada ćete već biti sretni.

They — They will have been happy. — dej vil hev bin hepi — Oni/one će do tada već biti sretni/sretne.

10. Sadašnje perfektno trajno vrijeme — Present Perfect Continuous

Struktura: subjekt + have/has been being + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + hev/hez bin biing + kompliment

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I have been being careful. — aj hev bin biing kerful — Već neko vrijeme ponašam se oprezno.

You — You have been being careful. — ju hev bin biing kerful — Već neko vrijeme ponašaš se oprezno.

He — He has been being careful. — hi hez bin biing kerful — On se već neko vrijeme ponaša oprezno.

She — She has been being careful. — ši hez bin biing kerful — Ona se već neko vrijeme ponaša oprezno.

It — It has been being repaired. — it hez bin biing ripeərd — To se već neko vrijeme popravlja.

We — We have been being careful. — vi hev bin biing kerful — Već neko vrijeme ponašamo se oprezno.

You — You have been being careful. — ju hev bin biing kerful — Već neko vrijeme ponašate se oprezno.

They — They have been being careful. — dej hev bin biing kerful — Oni/one se već neko vrijeme ponašaju oprezno.

11. Prošlo perfektno trajno vrijeme — Past Perfect Continuous

Struktura: subjekt + had been being + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + hed bin biing + kompliment

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I had been being careful. — aj hed bin biing kerful — Ponašao/ponašala sam se oprezno neko vrijeme prije nekog prošlog događaja.

You — You had been being careful. — ju hed bin biing kerful — Ponašao/ponašala si se oprezno neko vrijeme prije nekog prošlog događaja.

He — He had been being careful. — hi hed bin biing kerful — On se ponašao oprezno neko vrijeme prije nekog prošlog događaja.

She — She had been being careful. — ši hed bin biing kerful — Ona se ponašala oprezno neko vrijeme prije nekog prošlog događaja.

It — It had been being repaired. — it hed bin biing ripeərd — To se popravljalo neko vrijeme prije nekog prošlog događaja.

We — We had been being careful. — vi hed bin biing kerful — Ponašali/ponašale smo se oprezno neko vrijeme prije nekog prošlog događaja.

You — You had been being careful. — ju hed bin biing kerful — Ponašali/ponašale ste se oprezno neko vrijeme prije nekog prošlog događaja.

They — They had been being careful. — dej hed bin biing kerful — Oni/one su se ponašali/ponašale oprezno neko vrijeme prije nekog prošlog događaja.

12. Buduće perfektno trajno vrijeme — Future Perfect Continuous

Struktura: subjekt + will have been being + dopuna

Izgovor strukture: sabdžekt + vil hev bin biing + kompliment

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I will have been being careful. — aj vil hev bin biing kerful — Do tada ću se već neko vrijeme ponašati oprezno.

You — You will have been being careful. — ju vil hev bin biing kerful — Do tada ćeš se već neko vrijeme ponašati oprezno.

He — He will have been being careful. — hi vil hev bin biing kerful — On će se do tada već neko vrijeme ponašati oprezno.

She — She will have been being careful. — ši vil hev bin biing kerful — Ona će se do tada već neko vrijeme ponašati oprezno.

It — It will have been being repaired. — it vil hev bin biing ripeərd — Do tada će se to već neko vrijeme popravljati.

We — We will have been being careful. — vi vil hev bin biing kerful — Do tada ćemo se već neko vrijeme ponašati oprezno.

You — You will have been being careful. — ju vil hev bin biing kerful — Do tada ćete se već neko vrijeme ponašati oprezno.

They — They will have been being careful. — dej vil hev bin biing kerful — Oni/one će se do tada već neko vrijeme ponašati oprezno.

4. Zamjenice (PRONOUNS)

1. Osobne zamjenice — svi osnovni oblici

Padež / gramatički pojam | Vrsta zamjenice | Izgovor naziva na engleskom | Zamjenica | Izgovor | Značenje

Subjektni oblik | Osobna zamjenica u subjektu | sabdžekt prounoun | I | aj | ja

Subjektni oblik | Osobna zamjenica u subjektu | sabdžekt prounoun | you | ju | ti / vi

Subjektni oblik | Osobna zamjenica u subjektu | sabdžekt prounoun | he | hi | on

Subjektni oblik | Osobna zamjenica u subjektu | sabdžekt prounoun | she | ši | ona

Subjektni oblik | Osobna zamjenica u subjektu | sabdžekt prounoun | it | it | ono; za stvari i životinje kada se ne naglašava spol

Subjektni oblik | Osobna zamjenica u subjektu | sabdžekt prounoun | we | wi | mi

Subjektni oblik | Osobna zamjenica u subjektu | sabdžekt prounoun | they | dej | oni / one / ona

Primjeri

Zamjenica | Primjer | Izgovor | Značenje

I | I read. | aj rid | Ja čitam.

you | You work. | ju vork | Ti radiš. / Vi radite.

he | He sleeps. | hi slips | On spava.

she | She cooks. | ši kuks | Ona kuha.

it | It works. | it vorks | Ono radi. / To radi.

we | We study. | wi stadi | Mi učimo.

they | They live here. | dej liv hir | Oni žive ovdje.

2. Objektne zamjenice

Objektne zamjenice upotrebljavaju se za izravni i neizravni objekt rečenice.

Gramatički pojam | Vrsta zamjenice | Izgovor naziva na engleskom | Zamjenica | Izgovor | Značenje

Objektni oblik | Objektna zamjenica | objekt prounoun | me | mi | mene / meni

Objektni oblik | Objektna zamjenica | objekt prounoun | you | ju | tebe / tebi / vas / vama

Objektni oblik | Objektna zamjenica | objekt prounoun | him | him | njega / njemu

Objektni oblik | Objektna zamjenica | objekt prounoun | her | her | nju / njoj

Objektni oblik | Objektna zamjenica | objekt prounoun | it | it | to / tome; za stvari i životinje

Objektni oblik | Objektna zamjenica | objekt prounoun | us | as | nas / nama

Objektni oblik | Objektna zamjenica | objekt prounoun | them | dem | njih / njima

Primjeri

Primjer | Izgovor | Značenje

She called me. | ši kold mi | Ona me nazvala.

I saw you. | aj so ju | Vidio/Vidjela sam te. / Vidio/Vidjela sam vas.

We helped him. | wi helpt him | Pomogli smo mu.

I know her. | aj nou her | Poznajem je.

I bought it. | aj bot it | Kupio/Kupila sam to.

He invited us. | hi invajtid as | Pozvao nas je.

She called them. | ši kold dem | Nazvala ih je.

3. Posvojni pridjevi ispred imenice

Ovi se oblici obično upotrebljavaju ispred imenice kako bi se izrazilo vlasništvo ili pripadnost.

Gramatički pojam | Struktura | Izgovor strukture | Zamjenica | Izgovor | Značenje

Posvojnost | my + imenica | maj + naun | my | maj | moj / moja / moje

Posvojnost | your + imenica | jor + naun | your | jor | tvoj / tvoja / tvoje; vaš / vaša / vaše

Posvojnost | his + imenica | hiz + naun | his | hiz | njegov / njegova / njegovo

Posvojnost | her + imenica | her + naun | her | her | njezin / njezina / njezino

Posvojnost | its + imenica | its + naun | its | its | njegov / njezin / njihov za stvar ili životinju, ovisno o kontekstu

Posvojnost | our + imenica | aur + naun | our | aur | naš / naša / naše

Posvojnost | their + imenica | der + naun | their | der | njihov / njihova / njihovo

Primjeri

Primjer | Izgovor | Značenje

My book is new. | maj buk iz nju | Moja knjiga je nova.

Your car is fast. | jor kar iz fast | Tvoj automobil je brz.

His house is big. | hiz haus iz big | Njegova kuća je velika.

Her phone is new. | her foun iz nju | Njezin telefon je nov.

Its color is beautiful. | its kalar iz bjutilful | Njegova/Njezina boja je lijepa.

Our teacher is nice. | aur tičer iz najs | Naš nastavnik je ljubazan.

Their house is large. | der haus iz lardž | Njihova kuća je velika.

4. Samostalne posvojne zamjenice

Ovi se oblici upotrebljavaju samostalno, bez imenice iza njih.

Gramatički pojam | Zamjenica | Izgovor | Značenje

Samostalna posvojna zamjenica | mine | majn | moj / moja / moje

Samostalna posvojna zamjenica | yours | jorz | tvoj / tvoja / tvoje; vaš / vaša / vaše

Samostalna posvojna zamjenica | his | hiz | njegov / njegova / njegovo

Samostalna posvojna zamjenica | hers | herz | njezin / njezina / njezino

Samostalna posvojna zamjenica | ours | aurz | naš / naša / naše

Samostalna posvojna zamjenica | theirs | derz | njihov / njihova / njihovo

Napomena: U suvremenom engleskom jeziku ne postoji uobičajena samostalna posvojna zamjenica za it.

Primjeri

Primjer | Izgovor | Značenje

This book is mine. | dis buk iz majn | Ova knjiga je moja.

The car is yours. | de kar iz jorz | Automobil je tvoj.

The house is his. | de haus iz hiz | Kuća je njegova.

The bag is hers. | de bag iz herz | Torba je njezina.

The room is ours. | de rum iz aurz | Soba je naša.

The books are theirs. | de buks ar derz | Knjige su njihove.

5. Povratne zamjenice

Upotrebljavaju se kada se radnja vraća na subjekt koji ju je izvršio.

Gramatički pojam | Struktura | Izgovor strukture | Zamjenica | Izgovor | Značenje

Povratna zamjenica | my + self | maj + self | myself | majself | sebe / samog sebe

Povratna zamjenica | your + self | jor + self | yourself | jorself | sebe / samog sebe

Povratna zamjenica | him + self | him + self | himself | himself | sebe / samog sebe

Povratna zamjenica | her + self | her + self | herself | herself | sebe / samu sebe

Povratna zamjenica | it + self | it + self | itself | itself | sebe; za stvar ili životinju

Povratna zamjenica | our + selves | aur + selvz | ourselves | aur selvz | sebe / sami sebe

Povratna zamjenica | your + selves | jor + selvz | yourselves | jor selvz | sebe / sami sebe

Povratna zamjenica | them + selves | dem + selvz | themselves | dem selvz | sebe / sami sebe

Primjeri

Primjer | Izgovor | Značenje

I hurt myself. | aj hert majself | Ozlijedio/Ozlijedila sam se.

You did it yourself. | ju did it jorself | Sam/Sama si to učinio/učinila.

He introduced himself. | hi intro-djust himself | Predstavio se.

She taught herself English. | ši tot herself ingliš | Sama je naučila engleski.

The machine turned itself off. | de mašin ternd itself of | Stroj se sam isključio.

We enjoyed ourselves. | wi indžojd aur selvz | Dobro smo se zabavili.

They introduced themselves. | dej intro-djust dem selvz | Predstavili su se.

6. Pokazne zamjenice

Gramatički pojam | Zamjenica | Izgovor | Značenje

Pokazna zamjenica za jedninu i blizinu | this | dis | ovaj / ova / ovo

Pokazna zamjenica za jedninu i udaljenost | that | det | onaj / ona / ono

Pokazna zamjenica za množinu i blizinu | these | diz | ovi / ove / ova

Pokazna zamjenica za množinu i udaljenost | those | douz | oni / one / ona

Primjeri

This is my book.

Dis iz maj buk.

Ovo je moja knjiga.

That is your car.

Det iz jor kar.

To je tvoj automobil.

These are my shoes.

Diz ar maj šuz.

Ovo su moje cipele.

Those are their houses.

Douz ar der hauziz.

Ono su njihove kuće.

7. Upitne zamjenice

Gramatički pojam | Zamjenica | Izgovor | Značenje

Upitna zamjenica za osobu koja vrši radnju | who | hu | tko?

Upitna zamjenica za osobu koja prima radnju | whom | hum | koga? / komu?

Upitna zamjenica za vlasništvo | whose | huz | čiji? / čija? / čije?

Upitna zamjenica za stvari ili izbor | what | vot | što? / što je?

Upitna zamjenica za izbor između mogućnosti | which | vič | koji? / koja? / koje?

Primjeri

Who called you?

Hu kold ju?

Tko te nazvao?

Whom did you see?

Hum did ju si?

Koga si vidio/vidjela?

Whose is this?

Huz iz dis?

Čije je ovo?

What happened?

Vot hepend?

Što se dogodilo?

Which is yours?

Vič iz jorz?

Koji je tvoj? / Koja je tvoja?

8. Odnosne zamjenice

Gramatički pojam | Zamjenica | Izgovor | Značenje

Odnosna zamjenica za osobe | who | hu | koji / koja / koje

Odnosna zamjenica za osobe kao objekt | whom | hum | kojeg / koju / kojima, ovisno o kontekstu

Odnosna zamjenica za vlasništvo | whose | huz | čiji / čija / čije

Odnosna zamjenica za stvari i životinje | which | vič | koji / koja / koje

Odnosna zamjenica za osobe, stvari i životinje | that | det | koji / koja / koje

Primjeri

The man who works here is my brother.

De men hu vorks hir iz maj brader.

Muškarac koji ovdje radi moj je brat.

The book which I bought is interesting.

De buk vič aj bot iz intristing.

Knjiga koju sam kupio/kupila zanimljiva je.

The girl whose car was stolen called the police.

De gerl huz kar voz stoulen kold de polis.

Djevojka čiji je automobil ukraden nazvala je policiju.

9. Neodređene zamjenice

Ove se zamjenice odnose na osobe ili stvari koje nisu točno određene.

Gramatički pojam | Zamjenica | Izgovor | Značenje

Neodređena zamjenica za osobu | someone | samvan | netko

Neodređena zamjenica za osobu | somebody | sambadi | netko

Neodređena zamjenica za osobu u pitanjima i niječnim rečenicama | anyone | enivan | itko / bilo tko

Neodređena zamjenica za osobu u pitanjima i niječnim rečenicama | anybody | enibadi | itko / bilo tko

Negativna zamjenica za osobu | no one | nou van | nitko

Negativna zamjenica za osobu | nobody | noubadi | nitko

Zamjenica za sve osobe | everyone | evrivan | svi

Zamjenica za sve osobe | everybody | evribadi | svi

Neodređena zamjenica za stvar | something | samthing | nešto

Neodređena zamjenica za stvar u pitanjima i niječnim rečenicama | anything | enithing | išta / bilo što

Negativna zamjenica za stvar | nothing | nathing | ništa

Zamjenica za sve stvari | everything | evrithing | sve

5. Glagolska vremena

1. Jednostavno sadašnje vrijeme

Upotreba: navike, činjenice i radnje koje se ponavljaju.

Obrazac: subjekt + V1 + ...

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I work. — Aj vork — Ja radim.

you — You work. — Ju vork — Ti radiš.

he — He works. — Hi vorks — On radi.

she — She works. — Ši vorks — Ona radi.

it — It works. — It vorks — Ono radi.

we — We work. — Vi vork — Mi radimo.

you — You work. — Ju vork — Vi radite.

they — They work. — Dej vork — Oni rade.

S uz „he”, „she” i „it” glagolu se obično dodaje nastavak -s.

2. Jednostavno prošlo vrijeme

Upotreba: radnja koja se dogodila i završila u prošlosti.

Obrazac: subjekt + V2 + ...

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I worked. — Aj vorkt — Ja sam radio/radila.

you — You worked. — Ju vorkt — Ti si radio/radila.

he — He worked. — Hi vorkt — On je radio.

she — She worked. — Ši vorkt — Ona je radila.

it — It worked. — It vorkt — Ono je radilo.

we — We worked. — Vi vorkt — Mi smo radili.

you — You worked. — Ju vorkt — Vi ste radili.

they — They worked. — Dej vorkt — Oni su radili.

3. Jednostavno buduće vrijeme

Upotreba: radnja koja će se dogoditi u budućnosti.

Obrazac: subjekt + will + V1

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will work. — Aj vil vork — Ja ću raditi.

you — You will work. — Ju vil vork — Ti ćeš raditi.

he — He will work. — Hi vil vork — On će raditi.

she — She will work. — Ši vil vork — Ona će raditi.

it — It will work. — It vil vork — Ono će raditi.

we — We will work. — Vi vil vork — Mi ćemo raditi.

you — You will work. — Ju vil vork — Vi ćete raditi.

they — They will work. — Dej vil vork — Oni će raditi.

4. Sadašnje trajno vrijeme

Upotreba: radnja koja se odvija upravo sada ili tijekom trenutačnog razdoblja.

Obrazac: subjekt + am/is/are + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I am working. — Aj em vorking — Ja sada radim.

you — You are working. — Ju ar vorking — Ti sada radiš.

he — He is working. — Hi iz vorking — On sada radi.

she — She is working. — Ši iz vorking — Ona sada radi.

it — It is working. — It iz vorking — Ono sada radi.

we — We are working. — Vi ar vorking — Mi sada radimo.

you — You are working. — Ju ar vorking — Vi sada radite.

they — They are working. — Dej ar vorking — Oni sada rade.

5. Prošlo trajno vrijeme

Upotreba: radnja koja je trajala u određenom trenutku u prošlosti.

Obrazac: subjekt + was/were + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I was working. — Aj voz vorking — Ja sam radio/radila.

you — You were working. — Ju ver vorking — Ti si radio/radila.

he — He was working. — Hi voz vorking — On je radio.

she — She was working. — Ši voz vorking — Ona je radila.

it — It was working. — It voz vorking — Ono je radilo.

we — We were working. — Vi ver vorking — Mi smo radili.

you — You were working. — Ju ver vorking — Vi ste radili.

they — They were working. — Dej ver vorking — Oni su radili.

6. Buduće trajno vrijeme

Upotreba: radnja koja će trajati u određenom trenutku u budućnosti.

Obrazac: subjekt + will be + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will be working. — Aj vil bi vorking — Ja ću tada raditi.

you — You will be working. — Ju vil bi vorking — Ti ćeš tada raditi.

he — He will be working. — Hi vil bi vorking — On će tada raditi.

she — She will be working. — Ši vil bi vorking — Ona će tada raditi.

it — It will be working. — It vil bi vorking — Ono će tada raditi.

we — We will be working. — Vi vil bi vorking — Mi ćemo tada raditi.

you — You will be working. — Ju vil bi vorking — Vi ćete tada raditi.

they — They will be working. — Dej vil bi vorking — Oni će tada raditi.

7. Sadašnje svršeno vrijeme

Upotreba: radnja koja se dogodila u prošlosti i povezana je sa sadašnjošću, bez navođenja točnog vremena.

Obrazac: subjekt + have/has + V3

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I have worked. — Aj hev vorkt — Radio/radila sam.

you — You have worked. — Ju hev vorkt — Radio/radila si.

he — He has worked. — Hi hez vorkt — On je radio.

she — She has worked. — Ši hez vorkt — Ona je radila.

it — It has worked. — It hez vorkt — Ono je radilo.

we — We have worked. — Vi hev vorkt — Radili smo.

you — You have worked. — Ju hev vorkt — Radili ste.

they — They have worked. — Dej hev vorkt — Oni su radili.

8. Prošlo svršeno vrijeme

Upotreba: radnja koja se dogodila prije druge radnje ili trenutka u prošlosti.

Obrazac: subjekt + had + V3

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I had worked. — Aj hed vorkt — Bio/bila sam radio/radila.

you — You had worked. — Ju hed vorkt — Bio/bila si radio/radila.

he — He had worked. — Hi hed vorkt — On je već bio radio.

she — She had worked. — Ši hed vorkt — Ona je već bila radila.

it — It had worked. — It hed vorkt — Ono je već bilo radilo.

we — We had worked. — Vi hed vorkt — Mi smo već bili radili.

you — You had worked. — Ju hed vorkt — Vi ste već bili radili.

they — They had worked. — Dej hed vorkt — Oni su već bili radili.

9. Buduće svršeno vrijeme

Upotreba: radnja koja će biti završena prije određenog trenutka u budućnosti.

Obrazac: subjekt + will have + V3

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will have worked. — Aj vil hev vorkt — Do tada ću već raditi/završiti posao.

you — You will have worked. — Ju vil hev vorkt — Do tada ćeš već raditi/završiti posao.

he — He will have worked. — Hi vil hev vorkt — Do tada će on već raditi/završiti posao.

she — She will have worked. — Ši vil hev vorkt — Do tada će ona već raditi/završiti posao.

it — It will have worked. — It vil hev vorkt — Do tada će ono već raditi.

we — We will have worked. — Vi vil hev vorkt — Do tada ćemo već raditi/završiti posao.

you — You will have worked. — Ju vil hev vorkt — Do tada ćete već raditi/završiti posao.

they — They will have worked. — Dej vil hev vorkt — Do tada će oni već raditi/završiti posao.

10. Sadašnje svršeno trajno vrijeme

Upotreba: radnja koja je započela u prošlosti i nastavlja se do sada ili je upravo završila, s naglaskom na trajanju.

Obrazac: subjekt + have/has been + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I have been working. — Aj hev bin vorking — Radim već neko vrijeme.

you — You have been working. — Ju hev bin vorking — Radiš već neko vrijeme.

he — He has been working. — Hi hez bin vorking — On radi već neko vrijeme.

she — She has been working. — Ši hez bin vorking — Ona radi već neko vrijeme.

it — It has been working. — It hez bin vorking — Ono radi već neko vrijeme.

we — We have been working. — Vi hev bin vorking — Radimo već neko vrijeme.

you — You have been working. — Ju hev bin vorking — Radite već neko vrijeme.

they — They have been working. — Dej hev bin vorking — Oni rade već neko vrijeme.

11. Prošlo svršeno trajno vrijeme

Upotreba: radnja koja je trajala određeno vrijeme prije drugog trenutka ili događaja u prošlosti.

Obrazac: subjekt + had been + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I had been working. — Aj hed bin vorking — Radio/radila sam već neko vrijeme.

you — You had been working. — Ju hed bin vorking — Radio/radila si već neko vrijeme.

he — He had been working. — Hi hed bin vorking — On je radio već neko vrijeme.

she — She had been working. — Ši hed bin vorking — Ona je radila već neko vrijeme.

it — It had been working. — It hed bin vorking — Ono je radilo već neko vrijeme.

we — We had been working. — Vi hed bin vorking — Radili smo već neko vrijeme.

you — You had been working. — Ju hed bin vorking — Radili ste već neko vrijeme.

they — They had been working. — Dej hed bin vorking — Oni su radili već neko vrijeme.

12. Buduće svršeno trajno vrijeme

Upotreba: radnja koja će trajati određeno vrijeme do nekog trenutka u budućnosti.

Obrazac: subjekt + will have been + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will have been working. — Aj vil hev bin vorking — Do tada ću raditi već određeno vrijeme.

you — You will have been working. — Ju vil hev bin vorking — Do tada ćeš raditi već određeno vrijeme.

he — He will have been working. — Hi vil hev bin vorking — Do tada će on raditi već određeno vrijeme.

she — She will have been working. — Ši vil hev bin vorking — Do tada će ona raditi već određeno vrijeme.

it — It will have been working. — It vil hev bin vorking — Do tada će ono raditi već određeno vrijeme.

we — We will have been working. — Vi vil hev bin vorking — Do tada ćemo raditi već određeno vrijeme.

you — You will have been working. — Ju vil hev bin vorking — Do tada ćete raditi već određeno vrijeme.

they — They will have been working. — Dej vil hev bin vorking — Do tada će oni raditi već određeno vrijeme.

6. Pasiv

1. Jednostavno sadašnje vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + am/is/are + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + em/iz/ar + vi tri

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I am written about. — Aj em ritn ebaut — O meni se piše.

you — You are written about. — Ju ar ritn ebaut — O tebi se piše.

he — He is written about. — Hi iz ritn ebaut — O njemu se piše.

she — She is written about. — Ši iz ritn ebaut — O njoj se piše.

it — It is written about. — It iz ritn ebaut — O tome se piše.

we — We are written about. — Vi ar ritn ebaut — O nama se piše.

you — You are written about. — Ju ar ritn ebaut — O vama se piše.

they — They are written about. — Dej ar ritn ebaut — O njima se piše.

Prirodniji primjer:

The book is written in English.

De buk iz ritn in ingliš.

Knjiga je napisana na engleskom jeziku.

2. Jednostavno prošlo vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + was/were + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + voz/ver + vi tri

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I was invited. — Aj voz invajtid — Bio/bila sam pozvan/pozvana.

you — You were invited. — Ju ver invajtid — Bio/bila si pozvan/pozvana.

he — He was invited. — Hi voz invajtid — On je bio pozvan.

she — She was invited. — Ši voz invajtid — Ona je bila pozvana.

it — It was invited. — It voz invajtid — Ono je bilo pozvano.

we — We were invited. — Vi ver invajtid — Bili smo pozvani.

you — You were invited. — Ju ver invajtid — Bili ste pozvani.

they — They were invited. — Dej ver invajtid — Oni su bili pozvani.

3. Jednostavno buduće vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + will be + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + vil bi + vi tri

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will be invited. — Aj vil bi invajtid — Bit ću pozvan/pozvana.

you — You will be invited. — Ju vil bi invajtid — Bit ćeš pozvan/pozvana.

he — He will be invited. — Hi vil bi invajtid — On će biti pozvan.

she — She will be invited. — Ši vil bi invajtid — Ona će biti pozvana.

it — It will be invited. — It vil bi invajtid — Ono će biti pozvano.

we — We will be invited. — Vi vil bi invajtid — Bit ćemo pozvani.

you — You will be invited. — Ju vil bi invajtid — Bit ćete pozvani.

they — They will be invited. — Dej vil bi invajtid — Oni će biti pozvani.

4. Sadašnje trajno vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + am/is/are being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + em/iz/ar bing + vi tri

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I am being watched. — Aj em bing vočt — Trenutačno me promatraju.

you — You are being watched. — Ju ar bing vočt — Trenutačno te promatraju.

he — He is being watched. — Hi iz bing vočt — Njega trenutačno promatraju.

she — She is being watched. — Ši iz bing vočt — Nju trenutačno promatraju.

it — It is being watched. — It iz bing vočt — To se trenutačno promatra.

we — We are being watched. — Vi ar bing vočt — Nas trenutačno promatraju.

you — You are being watched. — Ju ar bing vočt — Vas trenutačno promatraju.

they — They are being watched. — Dej ar bing vočt — Njih trenutačno promatraju.

5. Prošlo trajno vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + was/were being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + voz/ver bing + vi tri

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I was being watched. — Aj voz bing vočt — U tom su me trenutku promatrali.

you — You were being watched. — Ju ver bing vočt — U tom su te trenutku promatrali.

he — He was being watched. — Hi voz bing vočt — Njega su u tom trenutku promatrali.

she — She was being watched. — Ši voz bing vočt — Nju su u tom trenutku promatrali.

it — It was being watched. — It voz bing vočt — To se u tom trenutku promatralo.

we — We were being watched. — Vi ver bing vočt — Nas su u tom trenutku promatrali.

you — You were being watched. — Ju ver bing vočt — Vas su u tom trenutku promatrali.

they — They were being watched. — Dej ver bing vočt — Njih su u tom trenutku promatrali.

6. Buduće trajno vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + will be being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + vil bi bing + vi tri

Ovaj se oblik vrlo rijetko upotrebljava u suvremenom engleskom jeziku.

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will be being watched. — Aj vil bi bing vočt — U tom će me trenutku promatrati.

you — You will be being watched. — Ju vil bi bing vočt — U tom će te trenutku promatrati.

he — He will be being watched. — Hi vil bi bing vočt — Njega će u tom trenutku promatrati.

she — She will be being watched. — Ši vil bi bing vočt — Nju će u tom trenutku promatrati.

it — It will be being watched. — It vil bi bing vočt — To će se u tom trenutku promatrati.

we — We will be being watched. — Vi vil bi bing vočt — Nas će u tom trenutku promatrati.

you — You will be being watched. — Ju vil bi bing vočt — Vas će u tom trenutku promatrati.

they — They will be being watched. — Dej vil bi bing vočt — Njih će u tom trenutku promatrati.

7. Sadašnje svršeno vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + have/has been + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + hev/hez bin + vi tri

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I have been invited. — Aj hev bin invajtid — Pozvan/pozvana sam.

you — You have been invited. — Ju hev bin invajtid — Pozvan/pozvana si.

he — He has been invited. — Hi hez bin invajtid — On je pozvan.

she — She has been invited. — Ši hez bin invajtid — Ona je pozvana.

it — It has been invited. — It hez bin invajtid — Ono je pozvano.

we — We have been invited. — Vi hev bin invajtid — Pozvani smo.

you — You have been invited. — Ju hev bin invajtid — Pozvani ste.

they — They have been invited. — Dej hev bin invajtid — Oni su pozvani.

8. Prošlo svršeno vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + had been + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + hed bin + vi tri

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I had been invited. — Aj hed bin invajtid — Bio/bila sam već bio/bila pozvan/pozvana.

you — You had been invited. — Ju hed bin invajtid — Bio/bila si već bio/bila pozvan/pozvana.

he — He had been invited. — Hi hed bin invajtid — On je već bio pozvan.

she — She had been invited. — Ši hed bin invajtid — Ona je već bila pozvana.

it — It had been invited. — It hed bin invajtid — Ono je već bilo pozvano.

we — We had been invited. — Vi hed bin invajtid — Već smo bili pozvani.

you — You had been invited. — Ju hed bin invajtid — Već ste bili pozvani.

they — They had been invited. — Dej hed bin invajtid — Oni su već bili pozvani.

9. Buduće svršeno vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + will have been + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + vil hev bin + vi tri

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will have been invited. — Aj vil hev bin invajtid — Do tada ću već biti pozvan/pozvana.

you — You will have been invited. — Ju vil hev bin invajtid — Do tada ćeš već biti pozvan/pozvana.

he — He will have been invited. — Hi vil hev bin invajtid — Do tada će on već biti pozvan.

she — She will have been invited. — Ši vil hev bin invajtid — Do tada će ona već biti pozvana.

it — It will have been invited. — It vil hev bin invajtid — Do tada će ono već biti pozvano.

we — We will have been invited. — Vi vil hev bin invajtid — Do tada ćemo već biti pozvani.

you — You will have been invited. — Ju vil hev bin invajtid — Do tada ćete već biti pozvani.

they — They will have been invited. — Dej vil hev bin invajtid — Do tada će oni već biti pozvani.

10. Sadašnje svršeno trajno vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + have/has been being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + hev/hez bin bing + vi tri

Ovaj je oblik gramatički moguć, ali vrlo rijedak i neprirodan u mnogim situacijama.

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I have been being watched. — Aj hev bin bing vočt — Neprestano me promatraju već neko vrijeme.

you — You have been being watched. — Ju hev bin bing vočt — Neprestano te promatraju već neko vrijeme.

he — He has been being watched. — Hi hez bin bing vočt — Njega neprestano promatraju već neko vrijeme.

she — She has been being watched. — Ši hez bin bing vočt — Nju neprestano promatraju već neko vrijeme.

it — It has been being watched. — It hez bin bing vočt — To neprestano promatraju već neko vrijeme.

we — We have been being watched. — Vi hev bin bing vočt — Nas neprestano promatraju već neko vrijeme.

you — You have been being watched. — Ju hev bin bing vočt — Vas neprestano promatraju već neko vrijeme.

they — They have been being watched. — Dej hev bin bing vočt — Njih neprestano promatraju već neko vrijeme.

11. Prošlo svršeno trajno vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + had been being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + hed bin bing + vi tri

Ovaj je oblik iznimno rijedak.

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I had been being watched. — Aj hed bin bing vočt — Neprestano su me promatrali već neko vrijeme.

you — You had been being watched. — Ju hed bin bing vočt — Neprestano su te promatrali već neko vrijeme.

he — He had been being watched. — Hi hed bin bing vočt — Njega su neprestano promatrali već neko vrijeme.

she — She had been being watched. — Ši hed bin bing vočt — Nju su neprestano promatrali već neko vrijeme.

it — It had been being watched. — It hed bin bing vočt — To su neprestano promatrali već neko vrijeme.

we — We had been being watched. — Vi hed bin bing vočt — Nas su neprestano promatrali već neko vrijeme.

you — You had been being watched. — Ju hed bin bing vočt — Vas su neprestano promatrali već neko vrijeme.

they — They had been being watched. — Dej hed bin bing vočt — Njih su neprestano promatrali već neko vrijeme.

12. Buduće svršeno trajno vrijeme — pasiv

Obrazac: subjekt + will have been being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + vil hev bin bing + vi tri

Ovaj je oblik iznimno rijedak i obično se izbjegava.

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will have been being watched. — Aj vil hev bin bing vočt — Do tada će me već neko vrijeme neprestano promatrati.

you — You will have been being watched. — Ju vil hev bin bing vočt — Do tada će te već neko vrijeme neprestano promatrati.

he — He will have been being watched. — Hi vil hev bin bing vočt — Do tada će njega već neko vrijeme neprestano promatrati.

she — She will have been being watched. — Ši vil hev bin bing vočt — Do tada će nju već neko vrijeme neprestano promatrati.

it — It will have been being watched. — It vil hev bin bing vočt — Do tada će to već neko vrijeme neprestano promatrati.

we — We will have been being watched. — Vi vil hev bin bing vočt — Do tada će nas već neko vrijeme neprestano promatrati.

you — You will have been being watched. — Ju vil hev bin bing vočt — Do tada će vas već neko vrijeme neprestano promatrati.

they — They will have been being watched. — Dej vil hev bin bing vočt — Do tada će njih već neko vrijeme neprestano promatrati.

7. Negacija

1. Jednostavno sadašnje vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + do/does + not + V1

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I do not work. — Aj du not vork — Ja ne radim.

You — You do not work. — Ju du not vork — Ti ne radiš.

He — He does not work. — Hi daz not vork — On ne radi.

She — She does not work. — Ši daz not vork — Ona ne radi.

It — It does not work. — It daz not vork — Ono ne radi.

We — We do not work. — Vi du not vork — Mi ne radimo.

They — They do not work. — Dej du not vork — Oni ne rade.

Kratki oblici:

do not → don't — dont

does not → doesn't — daznt

⚠️ Nakon „doesn't” upotrebljava se V1:

He doesn't work. ✅

He doesn't works. ❌

2. Jednostavno prošlo vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + did + not + V1

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I did not work. — Aj did not vork — Nisam radio/radila.

You — You did not work. — Ju did not vork — Nisi radio/radila.

He — He did not work. — Hi did not vork — On nije radio.

She — She did not work. — Ši did not vork — Ona nije radila.

It — It did not work. — It did not vork — Ono nije radilo.

We — We did not work. — Vi did not vork — Nismo radili.

They — They did not work. — Dej did not vork — Oni nisu radili.

did not → didn't — didnt

⚠️ Nakon „didn't” upotrebljava se V1:

I didn't work. ✅

I didn't worked. ❌

3. Jednostavno buduće vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + will + not + V1

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will not work. — Aj vil not vork — Neću raditi.

You — You will not work. — Ju vil not vork — Nećeš raditi.

He — He will not work. — Hi vil not vork — On neće raditi.

She — She will not work. — Ši vil not vork — Ona neće raditi.

It — It will not work. — It vil not vork — Ono neće raditi.

We — We will not work. — Vi vil not vork — Nećemo raditi.

They — They will not work. — Dej vil not vork — Oni neće raditi.

will not → won't — vont

Trajna glagolska vremena

4. Sadašnje trajno vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + am/is/are + not + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I am not working. — Aj em not vorking — Ja sada ne radim.

You — You are not working. — Ju ar not vorking — Ti sada ne radiš.

He — He is not working. — Hi iz not vorking — On sada ne radi.

She — She is not working. — Ši iz not vorking — Ona sada ne radi.

It — It is not working. — It iz not vorking — Ono sada ne radi.

We — We are not working. — Vi ar not vorking — Mi sada ne radimo.

They — They are not working. — Dej ar not vorking — Oni sada ne rade.

Kratki oblici:

is not → isn't — iznt

are not → aren't — arnt

am not → I'm not — ajm not

5. Prošlo trajno vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + was/were + not + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I was not working. — Aj voz not vorking — Nisam radio/radila.

You — You were not working. — Ju ver not vorking — Nisi radio/radila.

He — He was not working. — Hi voz not vorking — On nije radio.

She — She was not working. — Ši voz not vorking — Ona nije radila.

It — It was not working. — It voz not vorking — Ono nije radilo.

We — We were not working. — Vi ver not vorking — Nismo radili.

They — They were not working. — Dej ver not vorking — Oni nisu radili.

Kratki oblici:

was not → wasn't — voznt

were not → weren't — vernt

6. Buduće trajno vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + will + not + be + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will not be working. — Aj vil not bi vorking — Neću tada raditi.

You — You will not be working. — Ju vil not bi vorking — Nećeš tada raditi.

He — He will not be working. — Hi vil not bi vorking — On tada neće raditi.

She — She will not be working. — Ši vil not bi vorking — Ona tada neće raditi.

It — It will not be working. — It vil not bi vorking — Ono tada neće raditi.

We — We will not be working. — Vi vil not bi vorking — Nećemo tada raditi.

They — They will not be working. — Dej vil not bi vorking — Oni tada neće raditi.

Svršena vremena

7. Sadašnje svršeno vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + have/has + not + V3

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I have not worked. — Aj hev not vorkt — Nisam radio/radila.

You — You have not worked. — Ju hev not vorkt — Nisi radio/radila.

He — He has not worked. — Hi hez not vorkt — On nije radio.

She — She has not worked. — Ši hez not vorkt — Ona nije radila.

It — It has not worked. — It hez not vorkt — Ono nije radilo.

We — We have not worked. — Vi hev not vorkt — Nismo radili.

They — They have not worked. — Dej hev not vorkt — Oni nisu radili.

Kratki oblici:

have not → haven't — hevnt

has not → hasn't — heznt

8. Prošlo svršeno vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + had + not + V3

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I had not worked. — Aj hed not vorkt — Nisam bio/bila radio/radila prije toga.

You — You had not worked. — Ju hed not vorkt — Nisi bio/bila radio/radila prije toga.

He — He had not worked. — Hi hed not vorkt — On prije toga nije bio radio.

She — She had not worked. — Ši hed not vorkt — Ona prije toga nije bila radila.

It — It had not worked. — It hed not vorkt — Ono prije toga nije bilo radilo.

We — We had not worked. — Vi hed not vorkt — Prije toga nismo bili radili.

They — They had not worked. — Dej hed not vorkt — Oni prije toga nisu bili radili.

had not → hadn't — hednt

9. Buduće svršeno vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + will + not + have + V3

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will not have worked. — Aj vil not hev vorkt — Do tada neću završiti posao.

You — You will not have worked. — Ju vil not hev vorkt — Do tada nećeš završiti posao.

He — He will not have worked. — Hi vil not hev vorkt — On do tada neće završiti posao.

She — She will not have worked. — Ši vil not hev vorkt — Ona do tada neće završiti posao.

It — It will not have worked. — It vil not hev vorkt — Ono do tada neće raditi.

We — We will not have worked. — Vi vil not hev vorkt — Do tada nećemo završiti posao.

They — They will not have worked. — Dej vil not hev vorkt — Oni do tada neće završiti posao.

Svršena trajna vremena

10. Sadašnje svršeno trajno vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + have/has + not + been + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I have not been working. — Aj hev not bin vorking — Ne radim već neko vrijeme.

You — You have not been working. — Ju hev not bin vorking — Ne radiš već neko vrijeme.

He — He has not been working. — Hi hez not bin vorking — On ne radi već neko vrijeme.

She — She has not been working. — Ši hez not bin vorking — Ona ne radi već neko vrijeme.

It — It has not been working. — It hez not bin vorking — Ono ne radi već neko vrijeme.

We — We have not been working. — Vi hev not bin vorking — Ne radimo već neko vrijeme.

They — They have not been working. — Dej hev not bin vorking — Oni ne rade već neko vrijeme.

11. Prošlo svršeno trajno vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + had + not + been + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I had not been working. — Aj hed not bin vorking — Do tada nisam radio/radila već neko vrijeme.

You — You had not been working. — Ju hed not bin vorking — Do tada nisi radio/radila već neko vrijeme.

He — He had not been working. — Hi hed not bin vorking — On do tada nije radio već neko vrijeme.

She — She had not been working. — Ši hed not bin vorking — Ona do tada nije radila već neko vrijeme.

It — It had not been working. — It hed not bin vorking — Ono do tada nije radilo već neko vrijeme.

We — We had not been working. — Vi hed not bin vorking — Do tada nismo radili već neko vrijeme.

They — They had not been working. — Dej hed not bin vorking — Oni do tada nisu radili već neko vrijeme.

12. Buduće svršeno trajno vrijeme — niječni oblik

Obrazac: subjekt + will + not + have + been + V-ing

Zamjenica — Rečenica — Izgovor — Značenje

I — I will not have been working. — Aj vil not hev bin vorking — Do tada neću raditi već određeno vrijeme.

You — You will not have been working. — Ju vil not hev bin vorking — Do tada nećeš raditi već određeno vrijeme.

He — He will not have been working. — Hi vil not hev bin vorking — Do tada on neće raditi već određeno vrijeme.

She — She will not have been working. — Ši vil not hev bin vorking — Do tada ona neće raditi već određeno vrijeme.

It — It will not have been working. — It vil not hev bin vorking — Do tada ono neće raditi već određeno vrijeme.

We — We will not have been working. — Vi vil not hev bin vorking — Do tada nećemo raditi već određeno vrijeme.

They — They will not have been working. — Dej vil not hev bin vorking — Do tada oni neće raditi već određeno vrijeme.

1. Jednostavno sadašnje vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + am/is/are + not + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + em/iz/ar + not + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I am not invited. — Aj em not invajtid — Nisam pozvan/pozvana.

You — You are not invited. — Ju ar not invajtid — Nisi pozvan/pozvana.

He — He is not invited. — Hi iz not invajtid — On nije pozvan.

She — She is not invited. — Ši iz not invajtid — Ona nije pozvana.

It — It is not used. — It iz not juzd — To se ne upotrebljava.

We — We are not invited. — Vi ar not invajtid — Nismo pozvani.

They — They are not invited. — Dej ar not invajtid — Oni nisu pozvani.

is not → isn't — iznt

are not → aren't — arnt

2. Jednostavno prošlo vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + was/were + not + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + voz/ver + not + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I was not invited. — Aj voz not invajtid — Nisam bio/bila pozvan/pozvana.

You — You were not invited. — Ju ver not invajtid — Nisi bio/bila pozvan/pozvana.

He — He was not invited. — Hi voz not invajtid — On nije bio pozvan.

She — She was not invited. — Ši voz not invajtid — Ona nije bila pozvana.

It — It was not used. — It voz not juzd — To se nije upotrebljavalo.

We — We were not invited. — Vi ver not invajtid — Nismo bili pozvani.

They — They were not invited. — Dej ver not invajtid — Oni nisu bili pozvani.

was not → wasn't — voznt

were not → weren't — vernt

3. Jednostavno buduće vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + will + not + be + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + vil + not + bi + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I will not be invited. — Aj vil not bi invajtid — Neću biti pozvan/pozvana.

You — You will not be invited. — Ju vil not bi invajtid — Nećeš biti pozvan/pozvana.

He — He will not be invited. — Hi vil not bi invajtid — On neće biti pozvan.

She — She will not be invited. — Ši vil not bi invajtid — Ona neće biti pozvana.

It — It will not be used. — It vil not bi juzd — To se neće upotrebljavati.

We — We will not be invited. — Vi vil not bi invajtid — Nećemo biti pozvani.

They — They will not be invited. — Dej vil not bi invajtid — Oni neće biti pozvani.

will not → won't — vont

4. Sadašnje trajno vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + am/is/are + not + being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + em/iz/ar + not + bing + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I am not being invited. — Aj em not bing invajtid — Trenutačno me ne pozivaju.

You — You are not being invited. — Ju ar not bing invajtid — Trenutačno te ne pozivaju.

He — He is not being invited. — Hi iz not bing invajtid — Njega trenutačno ne pozivaju.

She — She is not being invited. — Ši iz not bing invajtid — Nju trenutačno ne pozivaju.

It — It is not being used. — It iz not bing juzd — To se trenutačno ne upotrebljava.

We — We are not being invited. — Vi ar not bing invajtid — Nas trenutačno ne pozivaju.

They — They are not being invited. — Dej ar not bing invajtid — Njih trenutačno ne pozivaju.

5. Prošlo trajno vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + was/were + not + being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + voz/ver + not + bing + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I was not being invited. — Aj voz not bing invajtid — U tom me trenutku nisu pozivali.

You — You were not being invited. — Ju ver not bing invajtid — U tom te trenutku nisu pozivali.

He — He was not being invited. — Hi voz not bing invajtid — Njega u tom trenutku nisu pozivali.

She — She was not being invited. — Ši voz not bing invajtid — Nju u tom trenutku nisu pozivali.

It — It was not being used. — It voz not bing juzd — To se u tom trenutku nije upotrebljavalo.

We — We were not being invited. — Vi ver not bing invajtid — Nas u tom trenutku nisu pozivali.

They — They were not being invited. — Dej ver not bing invajtid — Njih u tom trenutku nisu pozivali.

6. Buduće trajno vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + will + not + be + being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + vil + not + bi + bing + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I will not be being invited. — Aj vil not bi bing invajtid — U tom me trenutku neće pozivati.

You — You will not be being invited. — Ju vil not bi bing invajtid — U tom te trenutku neće pozivati.

He — He will not be being invited. — Hi vil not bi bing invajtid — Njega u tom trenutku neće pozivati.

She — She will not be being invited. — Ši vil not bi bing invajtid — Nju u tom trenutku neće pozivati.

We — We will not be being invited. — Vi vil not bi bing invajtid — Nas u tom trenutku neće pozivati.

They — They will not be being invited. — Dej vil not bi bing invajtid — Njih u tom trenutku neće pozivati.

⚠️ Ovaj je oblik gramatički moguć, ali iznimno rijedak i neprirodan u svakodnevnom engleskom. Obično se upotrebljava drugačija formulacija.

7. Sadašnje svršeno vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + have/has + not + been + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + hev/hez + not + bin + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I have not been invited. — Aj hev not bin invajtid — Nisam bio/bila pozvan/pozvana.

You — You have not been invited. — Ju hev not bin invajtid — Nisi bio/bila pozvan/pozvana.

He — He has not been invited. — Hi hez not bin invajtid — On nije bio pozvan.

She — She has not been invited. — Ši hez not bin invajtid — Ona nije bila pozvana.

It — It has not been used. — It hez not bin juzd — To nije bilo upotrijebljeno.

We — We have not been invited. — Vi hev not bin invajtid — Nismo bili pozvani.

They — They have not been invited. — Dej hev not bin invajtid — Oni nisu bili pozvani.

have not → haven't — hevnt

has not → hasn't — heznt

8. Prošlo svršeno vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + had + not + been + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + hed + not + bin + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I had not been invited. — Aj hed not bin invajtid — Prije toga nisam bio/bila pozvan/pozvana.

You — You had not been invited. — Ju hed not bin invajtid — Prije toga nisi bio/bila pozvan/pozvana.

He — He had not been invited. — Hi hed not bin invajtid — On prije toga nije bio pozvan.

She — She had not been invited. — Ši hed not bin invajtid — Ona prije toga nije bila pozvana.

We — We had not been invited. — Vi hed not bin invajtid — Prije toga nismo bili pozvani.

They — They had not been invited. — Dej hed not bin invajtid — Oni prije toga nisu bili pozvani.

had not → hadn't — hednt

9. Buduće svršeno vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + will + not + have + been + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + vil + not + hev + bin + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I will not have been invited. — Aj vil not hev bin invajtid — Do tada neću biti pozvan/pozvana.

You — You will not have been invited. — Ju vil not hev bin invajtid — Do tada nećeš biti pozvan/pozvana.

He — He will not have been invited. — Hi vil not hev bin invajtid — Do tada on neće biti pozvan.

She — She will not have been invited. — Ši vil not hev bin invajtid — Do tada ona neće biti pozvana.

We — We will not have been invited. — Vi vil not hev bin invajtid — Do tada nećemo biti pozvani.

They — They will not have been invited. — Dej vil not hev bin invajtid — Do tada oni neće biti pozvani.

10. Sadašnje svršeno trajno vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + have/has + not + been + being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + hev/hez + not + bin + bing + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I have not been being invited. — Aj hev not bin bing invajtid — Nisu me neprestano pozivali tijekom tog razdoblja.

You — You have not been being invited. — Ju hev not bin bing invajtid — Nisu te neprestano pozivali tijekom tog razdoblja.

He — He has not been being invited. — Hi hez not bin bing invajtid — Njega nisu neprestano pozivali tijekom tog razdoblja.

She — She has not been being invited. — Ši hez not bin bing invajtid — Nju nisu neprestano pozivali tijekom tog razdoblja.

We — We have not been being invited. — Vi hev not bin bing invajtid — Nas nisu neprestano pozivali tijekom tog razdoblja.

They — They have not been being invited. — Dej hev not bin bing invajtid — Njih nisu neprestano pozivali tijekom tog razdoblja.

⚠️ Ovaj je oblik vrlo rijedak u suvremenom engleskom i obično se izbjegava.

11. Prošlo svršeno trajno vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + had + not + been + being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + hed + not + bin + bing + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I had not been being invited. — Aj hed not bin bing invajtid — Do tada me nisu neprestano pozivali.

You — You had not been being invited. — Ju hed not bin bing invajtid — Do tada te nisu neprestano pozivali.

He — He had not been being invited. — Hi hed not bin bing invajtid — Njega do tada nisu neprestano pozivali.

She — She had not been being invited. — Ši hed not bin bing invajtid — Nju do tada nisu neprestano pozivali.

We — We had not been being invited. — Vi hed not bin bing invajtid — Nas do tada nisu neprestano pozivali.

They — They had not been being invited. — Dej hed not bin bing invajtid — Njih do tada nisu neprestano pozivali.

⚠️ Ovaj je oblik vrlo rijedak.

12. Buduće svršeno trajno vrijeme — pasivni niječni oblik

Obrazac

Na engleskom: subjekt + will + not + have + been + being + V3

Izgovor obrasca: sabdžekt + vil + not + hev + bin + bing + vi tri

Zamjenica — Primjer — Izgovor — Značenje

I — I will not have been being invited. — Aj vil not hev bin bing invajtid — Do tada me neće već neko vrijeme neprestano pozivati.

You — You will not have been being invited. — Ju vil not hev bin bing invajtid — Do tada te neće već neko vrijeme neprestano pozivati.

He — He will not have been being invited. — Hi vil not hev bin bing invajtid — Do tada njega neće već neko vrijeme neprestano pozivati.

She — She will not have been being invited. — Ši vil not hev bin bing invajtid — Do tada nju neće već neko vrijeme neprestano pozivati.

We — We will not have been being invited. — Vi vil not hev bin bing invajtid — Do tada nas neće već neko vrijeme neprestano pozivati.

They — They will not have been being invited. — Dej vil not hev bin bing invajtid — Do tada njih neće već neko vrijeme neprestano pozivati.

⚠️ Ovaj je oblik iznimno rijedak; obično se upotrebljava jednostavnija formulacija.

no + imenica

Značenje — Obrazac — Izgovor obrasca — Primjer — Izgovor — Prijevod

Brojiva imenica u jednini — no + imenica u jednini — no + imenica — no book — no buk — nijedna knjiga / nema knjige

Imenica u množini — no + imenica u množini — no + imenica u množini — no books — no buks — nema knjiga

Ne brojiva imenica — no + nebrojiva imenica — no + nebrojiva imenica — no water — no voter — nema vode

Izražavanje postojanja nečega — there is + no + imenica u jednini ili nebrojiva imenica — der iz + no + imenica — There is no book. — Der iz no buk — Nema knjige.

Izražavanje postojanja više stvari — there are + no + imenica u množini — der ar + no + imenica u množini — There are no books. — Der ar no buks — Nema knjiga.

Posjedovanje — have/has + no + imenica — hev/hez + no + imenica — I have no books. — Aj hev no buks — Nemam knjiga.

8- Pitanja

1. Jednostavno sadašnje vrijeme — Do/Does + subjekt + V1...? — Du/Das + subjekt + vi van? — Do you work? — Du ju vork? — Radiš li?

2. Jednostavno prošlo vrijeme — Did + subjekt + V1...? — Did + subjekt + vi van? — Did you work? — Did ju vork? — Jesi li radio?

3. Jednostavno buduće vrijeme — Will + subjekt + V1...? — Vil + subjekt + vi van? — Will you work? — Vil ju vork? — Hoćeš li raditi?

4. Sadašnje trajno vrijeme — Am/Is/Are + subjekt + V-ing...? — Em/Iz/Ar + subjekt + vi ing? — Are you working? — Ar ju vorking? — Radiš li upravo sada?

5. Prošlo trajno vrijeme — Was/Were + subjekt + V-ing...? — Voz/Vr + subjekt + vi ing? — Were you working? — Vr ju vorking? — Jesi li tada radio?

6. Buduće trajno vrijeme — Will + subjekt + be + V-ing...? — Vil + subjekt + bi + vi ing? — Will you be working? — Vil ju bi vorking? — Hoćeš li tada raditi?

7. Sadašnje svršeno vrijeme — Have/Has + subjekt + V3...? — Hev/Hez + subjekt + vi tri? — Have you worked? — Hev ju vorkt? — Jesi li radio?

8. Prošlo svršeno vrijeme — Had + subjekt + V3...? — Hed + subjekt + vi tri? — Had you worked? — Hed ju vorkt? — Jesi li već bio radio?

9. Buduće svršeno vrijeme — Will + subjekt + have + V3...? — Vil + subjekt + hev + vi tri? — Will you have worked? — Vil ju hev vorkt? — Hoćeš li do tada završiti s radom?

10. Sadašnje svršeno trajno vrijeme — Have/Has + subjekt + been + V-ing...? — Hev/Hez + subjekt + bin + vi ing? — Have you been working? — Hev ju bin vorking? — Radiš li već neko vrijeme?

11. Prošlo svršeno trajno vrijeme — Had + subjekt + been + V-ing...? — Hed + subjekt + bin + vi ing? — Had you been working? — Hed ju bin vorking? — Jesi li već neko vrijeme radio?

12. Buduće svršeno trajno vrijeme — Will + subjekt + have + been + V-ing...? — Vil + subjekt + hev + bin + vi ing? — Will you have been working? — Vil ju hev bin vorking? — Hoćeš li do tada već neko vrijeme raditi?

Vrsta pitanja — Struktura na engleskom — Izgovor strukture hrvatskim slovima

Pitanja o stvarima — What + pomoćni glagol + subjekt + glavni glagol? — Vat + pomoćni glagol + subjekt + glavni glagol?

Pitanja o osobi koja je subjekt — Who + glagol? — Hu + glagol?

Pitanja o osobi koja je objekt — Who/Whom + pomoćni glagol + subjekt + glagol? — Hu/Hum + pomoćni glagol + subjekt + glagol?

Pitanja o mjestu — Where + pomoćni glagol + subjekt + glagol? — Ver + pomoćni glagol + subjekt + glagol?

Pitanja o vremenu — When + pomoćni glagol + subjekt + glagol? — Ven + pomoćni glagol + subjekt + glagol?

Pitanja o razlogu — Why + pomoćni glagol + subjekt + glagol? — Vaj + pomoćni glagol + subjekt + glagol?

Pitanja o izboru — Which + imenica + pomoćni glagol + subjekt + glagol? — Vič + imenica + pomoćni glagol + subjekt + glagol?

Pitanja o vlasništvu — Whose + imenica...? — Huz + imenica...?

Pitanja o načinu — How + pomoćni glagol + subjekt + glagol? — Hau + pomoćni glagol + subjekt + glagol?

Pitanja o broju — How many + imenica u množini...? — Hau meni + imenica u množini...?

Pitanja o količini — How much + nebrojiva imenica...? — Hau mač + nebrojiva imenica...?

Pitanja o trajanju — How long...? — Hau long...?

Pitanja o učestalosti — How often...? — Hau ofn...?

Pitanja o udaljenosti — How far...? — Hau far...?

Osnovno pravilo

Većina WH-pitanja slijedi ovaj obrazac:

WH-word + auxiliary + subject + main verb?

WH-riječ + pomoćni glagol + subjekt + glavni glagol?

Primjer:

Where + do + you + live?

Ver + du + ju + liv?

= Gdje živiš?

Međutim, ako je sama WH-riječ subjekt, obično se ne upotrebljavaju do/does/did:

Who + works here?

Hu vorks hir?

= Tko ovdje radi?

To je osnovna razlika između ovih pitanja:

Who did you see? → Hu did ju si? → Koga si vidio?

Who saw you? → Hu so ju? → Tko te vidio?

8- Prilozi

1. Prilozi učestalosti

Vrsta — Struktura — Izgovor strukture — Prilog — Izgovor — Značenje

Uvijek — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — always — olvejz — uvijek

Gotovo uvijek — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — usually — južuali — obično

Uobičajeno — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — normally — normali — normalno / obično

Općenito — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — generally — dženrali — općenito

Često — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — frequently — frikventli — često

Često — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — often — ofn — često

Ponekad — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — sometimes — samtajmz — ponekad

Povremeno — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — occasionally — okejžnali — povremeno

Rijetko — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — rarely — rerli — rijetko

Rijetko — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — seldom — seldəm — rijetko

Nikada — prilog učestalosti + rečenica — adverb of frequency + sentence — never — never — nikada

Primjer:

I always study English.

Aj olvejz stadi ingliš.

Uvijek učim engleski.

2. Vremenski prilozi

Vrsta — Struktura — Izgovor strukture — Prilog — Izgovor — Značenje

Sadašnje vrijeme — vremenski prilog — tajm adverb — now — nau — sada

Sadašnje vrijeme — vremenski prilog — tajm adverb — currently — karentli — trenutačno

Sadašnje vrijeme — vremenski prilog — tajm adverb — presently — prezntli — trenutačno

Nedavna prošlost — vremenski prilog — tajm adverb — recently — risentli — nedavno

Prošlost — vremenski prilog — tajm adverb — yesterday — jesterdej — jučer

Prošlost — vremenski prilog — tajm adverb — before — bifor — prije

Prošlost — vremenski prilog — tajm adverb — previously — privijəsli — prethodno

Prošlost — vremenski prilog — tajm adverb — formerly — formerli — nekada / ranije

Trajanje — vremenski prilog — tajm adverb — still — stil — još uvijek

Budućnost — vremenski prilog — tajm adverb — soon — sun — uskoro

Budućnost — vremenski prilog — tajm adverb — later — lejter — kasnije

Budućnost — vremenski prilog — tajm adverb — eventually — iventšuali — naposljetku

Rano — vremenski prilog — tajm adverb — early — erli — rano

Kasno — vremenski prilog — tajm adverb — late — lejt — kasno

Početak — vremenski prilog — tajm adverb — first — ferst — prvo

Kraj — vremenski prilog — tajm adverb — finally — faj-nali — naposljetku

Istodobnost — vremenski prilog — tajm adverb — meanwhile — minvajl — u međuvremenu

Redoslijed — vremenski prilog — tajm adverb — then — den — zatim

Redoslijed — vremenski prilog — tajm adverb — afterward — aftervord — nakon toga

Redoslijed — vremenski prilog — tajm adverb — afterwards — aftervordz — nakon toga

Redoslijed — vremenski prilog — tajm adverb — subsequently — sabskventli — naknadno

3. Prilozi koji označavaju dovršenost, redoslijed ili nastavak

Prilog — Izgovor — Značenje

already — olredi — već

yet — jet — još / do sada

still — stil — još uvijek

just — džast — upravo / tek

ever — ever — ikada

never — never — nikada

once — vans — jednom

twice — tvajs — dvaput

again — egen — ponovno

again and again — egen end egen — iznova i iznova

forever — for-ever — zauvijek

temporarily — temporerili — privremeno

permanently — permanentli — trajno

Primjer:

She has already finished.

Ši hez olredi finišt.

Ona je već završila.

4. Prilozi mjesta

Prilog — Izgovor — Značenje

here — hir — ovdje

there — der — ondje

everywhere — evrivver — posvuda

somewhere — samver — negdje

anywhere — enivver — bilo gdje

nowhere — nouver — nigdje

abroad — abrod — u inozemstvu

overseas — over-siz — preko mora / u inozemstvu

nearby — nirbaj — u blizini

close — klous — blizu

far — far — daleko

away — əvej — podalje

back — bek — natrag

forward — forvord — naprijed

backward — bekvord — unatrag

indoors — indorz — u zatvorenom prostoru

outdoors — autdorz — na otvorenom

upstairs — apsterz — na katu / gore

downstairs — daunsterz — u prizemlju / dolje

inside — insajd — unutra

outside — autsajd — vani

5. Prilozi stupnja

Ovi prilozi označavaju koliko je nešto snažno, intenzivno ili izraženo.

Prilog — Izgovor — Značenje

very — veri — vrlo

really — rili — stvarno / zaista

extremely — ikstrimli — iznimno

highly — hajli — izrazito / vrlo

absolutely — apsolutli — apsolutno

completely — komplejtli — potpuno

totally — toutali — sasvim

entirely — intajerli — u cijelosti

fully — fuli — potpuno

quite — kvajt — prilično

rather — rader — poprilično / prilično

fairly — ferli — prilično

pretty — priti — prilično

somewhat — samvat — donekle

slightly — slajtli — malo

a little — ə litl — pomalo

too — tu — previše

enough — inaf — dovoljno

almost — olmoust — gotovo

nearly — nirli — gotovo

barely — berli — jedva

hardly — hardli — jedva

scarcely — skersli — jedva

deeply — dipli — duboko

greatly — grejtli — uvelike

so — sou — tako / toliko

such — sač — takav / tako

a lot — ə lot — mnogo

a bit — ə bit — malo

a little bit — ə litl bit — pomalo

Primjer:

The movie is extremely interesting.

De muvi iz ikstrimli intristing.

Film je iznimno zanimljiv.

6. Prilozi vjerojatnosti i sigurnosti

Prilog — Izgovor — Značenje

certainly — sertənli — zasigurno

definitely — definitli — definitivno / sigurno

surely — šurli — sigurno

probably — probəbli — vjerojatno

possibly — posəbli — možda / moguće

perhaps — perheps — možda

maybe — mejbi — možda

apparently — əperentli — očito / naizgled

evidently — evidəntli — očito

clearly — klirli — jasno

obviously — obviəsli — očito

presumably — prizuməbli — pretpostavljivo / vjerojatno

supposedly — səpouzədli — navodno

undoubtedly — andautidli — bez sumnje

arguably — argjuəbli — moglo bi se tvrditi

likely — lajkli — vjerojatno

unlikely — anlajkli — malo vjerojatno

7. Prilozi stava govornika

Ova skupina uključuje rečenične priloge i priloge stava koji izražavaju govornikov stav prema cijeloj rečenici.

Prilog — Izgovor — Značenje

fortunately — forčənətli — srećom

unfortunately — anforčənətli — nažalost

luckily — lakili — srećom

sadly — sedli — nažalost / tužno

honestly — onəstli — iskreno

frankly — frenкli — otvoreno / iskreno

personally — personəli — osobno

seriously — siriesli — ozbiljno

technically — teknikali — tehnički gledano

basically — bejsikali — u osnovi

generally — dženerəli — općenito

normally — norməli — normalno

naturally — nečərəli — prirodno / naravno

ideally — ajdiali — idealno

theoretically — teorетikali — teoretski

practically — praktikali — praktično

politically — politikali — politički

economically — ekonomikali — ekonomski

personally — personəli — osobno

surprisingly — sərprajzिंगli — iznenađujuće

strangely — strejndžli — čudno

interestingly — intristingli — zanimljivo

importantly — importəntli — što je važno

especially — espešəli — posebno

particularly — partikjələrli — naročito

8. Prilozi ograničenja i izdvajanja

Prilog — Izgovor — Značenje

only — ounli — samo

just — džast — samo / tek

even — ivn — čak

also — olsou — također

too — tu — također

as well — ez vel — također

mainly — mej nli — uglavnom

mostly — moustli — većinom

merely — mirli — tek / samo

simply — simpli — jednostavno / samo

particularly — partikjələrli — naročito

especially — espešəli — posebno

exactly — igzektli — točno

precisely — prisajsli — precizno / točno

specifically — spesifikli — konkretno

solely — soul li — isključivo

largely — lardžli — uglavnom / u velikoj mjeri

even — ivn — čak

indeed — indid — doista

Primjer:

Only John knows the answer.

Ounli Džon nouz di anser.

Samo John zna odgovor.

9. Negativni prilozi

Prilog — Izgovor — Značenje

not — not — ne

never — never — nikada

nowhere — nouver — nigdje

hardly — hardli — jedva

scarcely — skersli — jedva

barely — berli — jedva

rarely — rerli — rijetko

seldom — seldəm — rijetko

Napomena:

Not je osnovna riječ kojom se tvori negacija.

I do not work.

Aj du not vork.

Ne radim.

10. Prilozi posljedice i zaključka

Prilog — Izgovor — Značenje

therefore — derfor — stoga / dakle

thus — das — tako / stoga

consequently — konsekventli — posljedično

accordingly — akordingli — u skladu s time

hence — hens — otuda / stoga

otherwise — ader vajz — inače / u suprotnom

Primjer:

He was sick; therefore, he stayed home.

Hi voz sik; derfor, hi stejd houm.

Bio je bolestan; stoga je ostao kod kuće.

11. Prilozi dodavanja i povezanosti

Prilog — Izgovor — Značenje

also — olsou — također

too — tu — također

additionally — ədišənəli — dodatno

moreover — morouver — štoviše

furthermore — ferdermor — nadalje

besides — bisajdz — osim toga

likewise — lajkvaiz — isto tako

similarly — similərli — slično

12. Prilozi usporedbe i sličnosti

Prilog — Izgovor — Značenje

similarly — similərli — slično

likewise — lajkvaiz — isto tako

equally — ikvəli — jednako

similarly — similərli — na sličan način

comparatively — kəmperətivli — usporedno / relativno

relatively — relativli — relativno

correspondingly — korispandingli — odgovarajuće

13. Prilozi povezivanja i organizacije teksta

Upotrebljavaju se za povezivanje ideja i organiziranje izlaganja.

Prilog — Izgovor — Značenje

however — hau-ever — međutim

therefore — derfor — stoga

moreover — morouver — štoviše

furthermore — ferdermor — nadalje

nevertheless — nevederles — ipak

nonetheless — nандeles — unatoč tome

meanwhile — minvajl — u međuvremenu

instead — insted — umjesto toga

otherwise — ader vajz — inače / u suprotnom

consequently — konsekventli — posljedično

subsequently — sabskventli — nakon toga

alternatively — olternətivli — kao alternativa

finally — faj-nali — naposljetku

firstly — ferstli — prvo

secondly — sekəndli — drugo

thirdly — terdli — treće

next — nekst — sljedeće

then — den — zatim

afterward — aftervord — poslije toga

14. Upitni prilozi

Upotrebljavaju se za postavljanje WH-pitanja o načinu, stupnju, trajanju i učestalosti.

Riječ — Izgovor — Značenje

how — hau — kako

when — ven — kada

where — ver — gdje

why — vaj — zašto

how much — hau mač — koliko (količina)

how many — hau meni — koliko (broj)

how often — hau ofn — koliko često

how long — hau long — koliko dugo

how far — hau far — koliko daleko

how soon — hau sun — koliko brzo / za koliko vremena

how well — hau vel — koliko dobro

how quickly — hau kvikli — koliko brzo

Primjer:

How often do you exercise?

Hau ofn du ju eksərsajz?

Koliko često vježbaš?

15. Prilozi načina

Opisuju kako se radnja odvija.

Prilog — Izgovor — Značenje

quickly — kvikli — brzo

slowly — slouli — polako

carefully — kerfəli — pažljivo

easily — izili — lako

badly — bedli — loše

well — vel — dobro

clearly — klirli — jasno

quietly — kvajətli — tiho

loudly — laudli — glasno

secretly — sikritli — potajno

openly — oupenli — otvoreno

together — təgedər — zajedno

apart — əpart — odvojeno

directly — dərektli — izravno

indirectly — indirektli — neizravno

deliberately — diliberətli — namjerno

accidentally — aksidentəli — slučajno

carefully — kerfəli — pažljivo

successfully — səksesfəli — uspješno

differently — difrəntli — drukčije

16. Prilozi predviđanja

Prilog — Izgovor — Značenje

hopefully — houpfəli — nadajmo se

presumably — prizuməbli — pretpostavljivo

supposedly — səpouzədli — navodno

predictably — pridiktəbli — predvidljivo

unexpectedly — anikspəktidli — neočekivano

inevitably — inevitəbli — neizbježno

eventually — iventšuali — naposljetku

17. Prilozi redoslijeda

Prilog — Izgovor — Značenje

first — ferst — prvi / prvo

firstly — ferstli — prvo

second — sekənd — drugi

secondly — sekəndli — drugo

third — terd — treći

thirdly — terdli — treće

next — nekst — sljedeće

then — den — zatim

finally — faj-nali — naposljetku

lastly — lastli — na kraju

18. Prilozi naglašavanja

Prilog — Izgovor — Značenje

certainly — sertənli — zasigurno

definitely — definitli — definitivno

indeed — indid — doista

really — rili — stvarno

truly — truli — uistinu

absolutely — apsolutli — apsolutno

actually — ekčuali — zapravo

literally — literəli — doslovno

genuinely — džेनjuinli — iskreno / istinski

clearly — klirli — jasno

obviously — obviəsli — očito

surely — šurli — sigurno

right (dolazi prije priloga) — rajt — upravo / baš

19. Prilozi pojašnjavanja i preciziranja

Prilog — Izgovor — Značenje

actually — ekčuali — zapravo

really — rili — zaista

rather — rader — prilično / radije

instead — insted — umjesto toga

specifically — spesifikli — konkretno

precisely — prisajsli — precizno

exactly — igzektli — točno

namely — nejmli — naime

simply — simpli — jednostavno

basically — bejsikali — u osnovi

20. Prilozi približnosti

Prilog — Izgovor — Značenje

almost — olmoust — gotovo

nearly — nirli — skoro

approximately — əproksimətli — približno

roughly — rafli — otprilike

about — əbaut — otprilike

around — əraund — oko / otprilike

virtually — verčuali — gotovo / praktički

practically — praktikali — praktički

roughly — rafli — približno

21. Prilozi ograničavanja

Prilog — Izgovor — Značenje

only — ounli — samo

merely — mirli — tek / samo

solely — soul li — isključivo

exclusively — iksklusivli — isključivo

otherwise — ader vajz — inače

apart — əpart — odvojeno / osim

22. Prilozi cjelovitosti

Prilog — Izgovor — Značenje

altogether — oltəgedər — ukupno / u cijelosti

entirely — intajerli — u potpunosti

completely — komplejtli — potpuno

fully — fuli — potpuno

wholly — houli — u cijelosti

universally — junivərsəli — univerzalno / općenito

23. Rečenični prilozi

Ovo su primjeri rečeničnih priloga.

Prilog — Izgovor — Značenje

actually — ekčuali — zapravo

apparently — əperentli — očito / naizgled

certainly — sertənli — zasigurno

clearly — klirli — jasno

definitely — definitli — definitivno

evidently — evidəntli — očito

fortunately — forčənətli — srećom

frankly — frenкli — iskreno

generally — dženerəli — općenito

honestly — onəstli — iskreno

ideally — ajdiali — idealno

indeed — indid — doista

naturally — nečərəli — prirodno / naravno

obviously — obviəsli — očito

personally — personəli — osobno

perhaps — perheps — možda

probably — probəbli — vjerojatno

seriously — siriesli — ozbiljno

surely — šurli — sigurno

surprisingly — sərprajzिंगli — iznenađujuće

theoretically — teorетikali — teoretski

unfortunately — anforčənətli — nažalost

Vrsta — Struktura — Izgovor strukture — Primjer — Izgovor — Značenje

Tvorba priloga od pridjeva — pridjev + -ly — adžektiv + li — quick → quickly — kvik → kvikli — brz → brzo

Pridjev koji završava na -y — ukloni y + dodaj -ily — adžektiv minus vaj + ili — happy → happily — hepi → hepili — sretan → sretno

Pridjev koji završava na -le — ukloni e + dodaj -y — adžektiv minus i + vaj — gentle → gently — džentl → džentli — blag → blago

Pridjev koji završava na -ic — pridjev + -ally — adžektiv + ali — basic → basically — bejsik → bejsikali — osnovni → u osnovi

Neki pridjevi koji završavaju na -ic — pridjev + -ally — adžektiv + ali — dramatic → dramatically — drametik → dramatikali — dramatičan → dramatično

Neki pridjevi koji završavaju na -ue — pridjev + -ly — adžektiv + li — true → truly — tru → truli — istinit → istinski

Pridjev koji završava na -ll — pridjev + -y — adžektiv + vaj — full → fully — ful → fuli — pun → potpuno

Prilog ima isti oblik kao pridjev — ne mijenja se — sejм ворд — fast → fast — fast → fast — brz → brzo

Prilog ima isti oblik kao pridjev — ne mijenja se — sejм ворд — hard → hard — hard → hard — težak / naporan → naporno

Prilog ima isti oblik kao pridjev — ne mijenja se — sejм ворд — late → late — lejt → lejt — kasni → kasno

Prilog ima isti oblik kao pridjev — ne mijenja se — sejм ворд — early → early — erli → erli — rani → rano

Nepravilan prilog — poseban oblik — irregular form — good → well — gud → vel — dobar → dobro

Prilog izveden od imenice — imenica + -ward/-wards — noun + vard/vardz — home → homeward — houm → houmvord — dom → prema domu

Prilog izveden od imenice — imenica + -wise — noun + vajz — clock → clockwise — klok → klokvajz — sat → u smjeru kazaljke na satu

Složeni prilog — riječ + riječ — word + word — somehow — samhau — nekako

Složeni prilog — riječ + riječ — word + word — everywhere — evrivver — posvuda

Prijedložni izraz u priložnoj funkciji — prijedlog/izraz + imenica — adverbial phrase — in the morning — in de morning — ujutro

9- Veznici (CONJUNCTIONS)

1. Nezavisni veznici — Coordinating Conjunctions

Ovi veznici povezuju gramatički ravnopravne elemente.

Veznik | Izgovor | Značenje

and — end — i

but — bat — ali

or — or — ili

nor — nor — niti

for — for — jer

yet — jet — ipak / ali

so — sou — zato / pa

FANBOYS

For — for — jer

And — end — i

Nor — nor — niti

But — bat — ali

Or — or — ili

Yet — jet — ipak

So — sou — zato

I was tired, but I worked.

Aj voz tajerd, bat aj vorkt.

Bio sam umoran, ali radio sam.

2. Podređeni veznici — Subordinating Conjunctions

Ovi veznici povezuju zavisnu rečenicu s glavnom rečenicom.

Uzrok

Veznik | Izgovor | Značenje

because — bikoz — zato što / jer

since — sins — budući da / otkad

as — ez — budući da / kako

seeing that — siing det — s obzirom na to da

seeing as — siing ez — budući da

now that — nau det — sada kada

given that — givn det — s obzirom na to da

considering that — konsidering det — uzimajući u obzir da

inasmuch as — inez mač ez — budući da / utoliko što

insofar as — insofar ez — u mjeri u kojoj

insomuch as — insomuč ez — utoliko što

in that — in det — time što

I stayed home because I was tired.

Aj stejd houm bikoz aj voz tajerd.

Ostao sam kod kuće jer sam bio umoran.

3. Veznici uvjeta

Veznik | Izgovor | Značenje

if — if — ako

unless — anles — osim ako / ako ne

provided — providid — pod uvjetom

provided that — providid det — pod uvjetom da

providing — providing — pod uvjetom

providing that — providing det — pod uvjetom da

as long as — ez long ez — sve dok / pod uvjetom da

so long as — sou long ez — sve dok / pod uvjetom da

on condition that — on kondišn det — pod uvjetom da

in case — in kejs — za slučaj da

in the event that — in di ivent det — u slučaju da

assuming that — esuming det — pod pretpostavkom da

supposing that — sepozing det — pretpostavimo da

suppose that — sepoz det — pretpostavimo da

given that — givn det — s obzirom na to da

granted that — grantid det — čak i ako priznamo da

granting that — granting det — čak i ako pretpostavimo da

If you study, you will learn.

If ju stadi, ju vil lern.

Ako učiš, naučit ćeš.

4. Veznici suprotnosti i ustupanja

Veznik | Izgovor | Značenje

although — oldou — iako

though — dou — iako

even though — ivn dou — iako / premda

even if — ivn if — čak i ako

whereas — veraz — dok / dok s druge strane

while — vajl — dok

whilst — vajlst — dok

albeit — olbiit — iako / premda

much as — mač ez — koliko god

however much — hau-ever mač — koliko god

no matter how — nou meter hau — bez obzira na to kako

no matter what — nou meter vot — bez obzira na to što

no matter who — nou meter hu — bez obzira na to tko

no matter where — nou meter ver — bez obzira na to gdje

no matter when — nou meter ven — bez obzira na to kada

no matter which — nou meter vič — bez obzira na to koji

Even though he was tired, he continued.

Ivən dou hi voz tajerd, hi kontinjúd.

Iako je bio umoran, nastavio je.

5. Veznici vremena

Veznik | Izgovor | Značenje

when — ven — kada

whenever — venever — kad god

while — vajl — dok

whilst — vajlst — dok

before — bifor — prije nego što

after — after — nakon što

until / till / 'til / 'till — antil / til / til / til — dok ne / sve do

since — sins — otkad / od kada

once — vans — čim / jednom kada

as soon as — ez sun ez — čim

as long as — ez long ez — dokle god

so long as — sou long ez — dokle god

by the time — baj d tajm — do trenutka kada

every time — evri tajm — svaki put kada

each time — ič tajm — svaki put kada

the moment — d moument — čim / u trenutku kada

the minute — d minit — čim

the instant — d instant — čim

directly — dajrektli — čim / odmah nakon što

immediately — imiidijətli — čim / odmah nakon što

hardly... when — hardli... ven — jedva... kad

scarcely... when — skersli... ven — tek što... kad

no sooner... than — nou suner... den — čim... odmah

Call me when you arrive.

Kol mi ven ju erajv.

Nazovi me kada stigneš.

6. Veznici svrhe

Veznik | Izgovor | Značenje

so that — sou det — kako bi / tako da

in order that — in order det — kako bi

lest — lest — da ne bi

for fear that — for fir det — iz straha da

in case — in kejs — za slučaj da

I studied hard so that I could pass.

Aj stadid hard sou det aj kud pas.

Marljivo sam učio kako bih mogao položiti.

7. Veznici posljedice

Veznik | Izgovor | Značenje

so... that — sou... det — toliko... da

such... that — sač... det — takav/toliko... da

so that — sou det — tako da

such that — sač det — takav da

He was so tired that he slept immediately.

Hi voz sou tajerd det hi slept imiidijətli.

Bio je toliko umoran da je odmah zaspao.

8. Veznici usporedbe

Veznik | Izgovor | Značenje

than — den — nego / od

as... as — ez... ez — jednako... kao

not as... as — not ez... ez — nije tako... kao

as if — ez if — kao da

as though — ez dou — kao da

just as — džast ez — baš kao što

the more... the more — d mor... d mor — što više... to više

the more... the less — d mor... d les — što više... to manje

the less... the more — d les... d mor — što manje... to više

the less... the less — d les... d les — što manje... to manje

She is taller than I am.

Ši iz toler den aj em.

Ona je viša od mene.

9. Veznici načina i sličnosti

Veznik | Izgovor | Značenje

as — ez — kao / kako

as if — ez if — kao da

as though — ez dou — kao da

just as — džast ez — baš kao što

the way — d vej — način na koji

in the way that — in d vej det — na način na koji

however — hau-ever — kako god

however you — hau-ever ju — kako god ti

He talks as if he knows everything.

Hi toks ez if hi nouz evriting.

Govori kao da sve zna.

10. Veznici izbora

Veznik | Izgovor | Značenje

or — or — ili

either... or — ajder... or — ili... ili

whether... or — veder... or — bilo da... ili

whether... or not — veder... or not — bez obzira na to hoće li ili neće

Either you come or I leave.

Ajder ju kam or aj liv.

Ili ćeš ti doći ili ću ja otići.

11. Upareni veznici — Correlative Conjunctions

Struktura | Izgovor | Značenje

both... and — bout... end — i... i / oboje... i

either... or — ajder... or — ili... ili

neither... nor — najder... nor — ni... ni

not only... but also — not ounli... bat olsou — ne samo... nego i

whether... or — veder... or — bilo da... ili

whether... or not — veder... or not — bilo da... ili ne

rather... than — rader... den — radije... nego

no sooner... than — nou suner... den — čim... odmah

hardly... when — hardli... ven — jedva... kad

scarcely... when — skersli... ven — tek što... kad

barely... when — berli... ven — jedva... kad

the more... the more — d mor... d mor — što više... to više

the more... the less — d mor... d les — što više... to manje

the less... the more — d les... d mor — što manje... to više

the less... the less — d les... d les — što manje... to manje

12. Veznici dodavanja

Veznik | Izgovor | Značenje

and — end — i

as well as — ez vel ez — kao i / također

not to mention — not tu menšn — a da ne spominjemo

besides — bisajdz — osim toga

let alone — let eloun — a kamoli

much less — mač les — a još manje

to say nothing of — tu sej nathing ov — da ne govorimo o

apart from — apart from — osim / osim toga

aside from — esajd from — osim / osim toga

Neki od ovih izraza mogu se upotrebljavati kao prijedložne fraze ili povezivački izrazi, a ne uvijek kao veznici u užem smislu.

13. Veznici iznimke

Veznik | Izgovor | Značenje

except that — iksept det — osim što

except when — iksept ven — osim kada

except if — iksept if — osim ako

save that — sejv det — osim što

but that — bat det — osim što / da nije bilo toga što

unless — anles — osim ako / ako ne

14. Veznici pretpostavke

Veznik | Izgovor | Značenje

assuming that — esuming det — pod pretpostavkom da

supposing that — sepozing det — pretpostavimo da

suppose that — sepoz det — pretpostavimo da

presuming that — prizuming det — uz pretpostavku da

provided that — providid det — pod uvjetom da

providing that — providing det — pod uvjetom da

given that — givn det — s obzirom na to da

granting that — granting det — čak i ako pretpostavimo da

granted that — grantid det — čak i ako priznamo da

15. Veznici s neodređenim riječima

Riječ | Izgovor | Značenje

whoever — hu-ever — tko god

whomever — hum-ever — koga god

whatever — vot-ever — što god

whichever — vič-ever — koji god

wherever — ver-ever — gdje god

whenever — ven-ever — kad god

however — hau-ever — kako god

Whoever comes can enter.

Hu-ever kamz ken enter.

Tko god dođe, može ući.

Whatever you choose is fine.

Vot-ever ju čuz iz fajn.

Što god odabereš, u redu je.

16. Stariji i književni veznički izrazi

Ovi se izrazi još pojavljuju u engleskom, ali su neki rijetki u svakodnevnom govoru:

Izraz | Izgovor | Značenje

albeit — olbiit — iako / premda

albeit that — olbiit det — iako

albeit when — olbiit ven — iako kada

albeit with — olbiit vit — iako s

insofar as — insofar ez — u mjeri u kojoj

inasmuch as — inez mač ez — budući da / utoliko što

insomuch as — insomuč ez — utoliko što

notwithstanding that — notvithstanding det — unatoč tome što

whereas — veraz — dok / dok s druge strane

whilst — vajlst — dok

lest — lest — da ne bi

save that — sejv det — osim što

provided that — providid det — pod uvjetom da

supposing that — sepozing det — pretpostavimo da

17. Riječi koje izgledaju kao veznici, ali često nisu pravi veznici

Ove riječi često povezuju ideje, ali se gramatički razlikuju od pravih veznika:

Riječ | Izgovor | Uobičajena klasifikacija | Značenje

however — hau-ever — poveznički prilog — međutim

therefore — derfor — poveznički prilog — stoga

moreover — morouver — poveznički prilog — štoviše

furthermore — ferdermor — poveznički prilog — nadalje

nevertheless — neverdeles — poveznički prilog — unatoč tome

nonetheless — nandeləs — poveznički prilog — ipak

consequently — konsekventli — poveznički prilog — posljedično / prema tome

otherwise — ader-vajz — poveznički prilog — inače / u suprotnom

instead — insted — poveznički prilog — umjesto toga

meanwhile — minvajl — poveznički prilog — u međuvremenu

thus — das — poveznički prilog — dakle / tako

hence — hens — poveznički prilog — stoga / otuda

Primjer:

I was tired; however, I worked.

Aj voz tajerd; hau-ever, aj vorkt.

Bio sam umoran; međutim, radio sam.

Riječ however ne upotrebljava se na isti način kao but.

Nemoj kopirati ovaj oblik:

❌ I was tired, however I worked.

Ispravne mogućnosti:

✅ I was tired, but I worked.

ILI:

✅ I was tired; however, I worked.

If only — if ounli — kad bi barem

If only I played — Kad bih barem igrao.

Anyway / Anyways — eni-vej / eni-vejz — u svakom slučaju / kako god

10- Prijedlozi (PREPOSITIONS)

1. Osnovni prijedlozi

Prijedlog | Izgovor | Značenje | Cijeli primjer | Izgovor primjera | Prijevod

about — ebaut — o / u vezi s — We talked about the problem. — Vi tokt ebaut d problem. — Razgovarali smo o problemu.

above — ebav — iznad — The lamp is above the table. — D lemp iz ebav d tejbl. — Svjetiljka je iznad stola.

across — ekros — preko / s druge strane — We walked across the street. — Vi vokt ekros d strit. — Prešli smo preko ulice.

after — after — nakon / poslije — We met after lunch. — Vi met after lanč. — Sastali smo se nakon ručka.

against — egenst — naslonjen na / protiv — The ladder is against the wall. — D leder iz egenst d vol. — Ljestve su naslonjene na zid.

along — elong — duž — We walked along the river. — Vi vokt elong d river. — Hodali smo duž rijeke.

amid — emid — usred — He stood amid the crowd. — Hi stud emid d kraud. — Stajao je usred gomile.

among — emang — među — She was among friends. — Ši voz emang frendz. — Bila je među prijateljima.

around — eraund — oko — We sat around the table. — Vi set eraund d tejbl. — Sjedili smo oko stola.

at — et — na / u — I am at school. — Aj em et skul. — U školi sam.

before — bifor — prije — Come before noon. — Kam bifor nun. — Dođi prije podneva.

behind — bihaind — iza — The car is behind the house. — D kar iz bihaind d haus. — Auto je iza kuće.

below — bilou — ispod — The temperature is below zero. — D tempričer iz bilou zirou. — Temperatura je ispod nule.

beneath — bineeth — ispod — The keys are beneath the book. — D kiz ar bineeth d buk. — Ključevi su ispod knjige.

beside — bisajd — pokraj — Sit beside me. — Sit bisajd mi. — Sjedni pokraj mene.

besides — bisajdz — osim / uz to — Besides English, she speaks Arabic. — Bisajdz Ingliš, ši spiks Erəbik. — Osim engleskog, govori arapski.

between — bitvin — između dvoje / između — The shop is between two buildings. — D šop iz bitvin tu bildingz. — Trgovina je između dvije zgrade.

beyond — bijond — s onu stranu / iza — The village is beyond the mountain. — D vilidž iz bijond d mauntin. — Selo je s onu stranu planine.

by — baj — od strane / pokraj / do — The book was written by her. — D buk voz ritn baj her. — Ona je napisala knjigu.

concerning — kons erning — u vezi s / glede — We talked concerning the project. — Vi tokt koncerning d prodžekt. — Razgovarali smo o projektu.

despite — dispajt — unatoč — Despite the rain, we went out. — Dispajt d rejn, vi vent aut. — Unatoč kiši, izašli smo.

down — daun — niz / prema dolje — He walked down the hill. — Hi vokt daun d hil. — Hodao je niz brdo.

during — djuring — tijekom — I slept during the flight. — Aj slept djuring d flajt. — Spavao sam tijekom leta.

except — iksept — osim — Everyone came except John. — Evriuan kejm iksept Džon. — Svi su došli osim Johna.

for — for — za / tijekom — This gift is for you. — Dis gift iz for ju. — Ovaj je dar za tebe.

from — from — iz / od — I came from Kuwait. — Aj kejm from Kuwejt. — Došao sam iz Kuvajta.

in — in — u / unutar — She is in the room. — Ši iz in d rum. — Ona je u sobi.

inside — insajd — unutar — The keys are inside the bag. — D kiz ar insajd d beg. — Ključevi su unutar torbe.

into — intu — u / prema unutrašnjosti — He went into the room. — Hi vent intu d rum. — Ušao je u sobu.

like — lajk — poput / kao — He runs like a professional. — Hi ranz lajk e profesional. — Trči poput profesionalca.

near — nir — blizu — I live near the school. — Aj liv nir d skul. — Živim blizu škole.

of — ov — od / pripadnost — The door of the house is open. — D dor ov d haus iz oupen. — Vrata kuće su otvorena.

off — of — s / sa / dalje od — Take your shoes off the table. — Tejk jor šuz of d tejbl. — Makni cipele sa stola.

on — on — na — The book is on the table. — D buk iz on d tejbl. — Knjiga je na stolu.

onto — ontu — na / prema površini — The cat jumped onto the table. — D ket džampt ontu d tejbl. — Mačka je skočila na stol.

opposite — opozit — nasuprot — The bank is opposite the hotel. — D benk iz opozit d houtel. — Banka je nasuprot hotelu.

out — aut — van / prema van — He went out the door. — Hi vent aut d dor. — Izašao je kroz vrata.

outside — autsajd — izvan / vani — They are outside the house. — Dej ar autsajd d haus. — Oni su izvan kuće.

over — ouver — iznad / preko — The plane flew over the city. — D plein flu ouver d siti. — Avion je preletio iznad grada.

past — past — pokraj / mimo — We walked past the school. — Vi vokt past d skul. — Prošli smo pokraj škole.

regarding — rigarding — u vezi s / glede — I have a question regarding the plan. — Aj hev e kvesčən regarding d plen. — Imam pitanje u vezi s planom.

round — raund — oko — We walked round the park. — Vi vokt raund d park. — Hodali smo oko parka.

since — sins — od — I have lived here since 2020. — Aj hev livd hir sins tu tausen tuenti. — Ovdje živim od 2020. godine.

through — thru — kroz — We walked through the tunnel. — Vi vokt thru d tanl. — Prošli smo kroz tunel.

throughout — thruaut — tijekom cijelog / širom — It rained throughout the day. — It rejnd thruaut d dej. — Kiša je padala cijeli dan.

till — til — do / sve do — Wait till tomorrow. — Wejt til tumorou. — Pričekaj do sutra.

to — tu — prema / do — I went to school. — Aj vent tu skul. — Otišao sam u školu.

toward — tord — prema — He walked toward me. — Hi vokt tord mi. — Hodao je prema meni.

towards — tordz — prema — She ran towards the door. — Ši ren tordz d dor. — Potrčala je prema vratima.

under — ander — ispod — The cat is under the table. — D ket iz ander d tejbl. — Mačka je ispod stola.

underneath — anderneath — ispod — The bag is underneath the chair. — D beg iz anderneath d čer. — Torba je ispod stolice.

unlike — anlajk — za razliku od — Unlike him, I am quiet. — Anlajk him, aj em kvajet. — Za razliku od njega, ja sam tih.

until — antil — do / sve do — Stay here until Friday. — Stej hir antil frajdej. — Ostani ovdje do petka.

up — ap — uz / prema gore — He walked up the stairs. — Hi vokt ap d sterz. — Popeo se stubama.

upon — epon — na / po / nakon — Upon arrival, call me. — Epon erajvl, kol mi. — Nazovi me po dolasku.

via — vajə — preko / putem — We traveled via Dubai. — Vi trevld vajə Dubaj. — Putovali smo preko Dubaija.

with — vit — s / sa — I went with my brother. — Aj vent vit maj brader. — Išao sam sa svojim bratom.

within — vidin — unutar / u roku od — Finish it within an hour. — Finiš it vidin en auer. — Završi to u roku od jednog sata.

without — vidaut — bez — He left without his phone. — Hi left vidaut hiz foun. — Otišao je bez telefona.

2. Složeni prijedlozi

Ovi izrazi sastoje se od više riječi, ali funkcioniraju kao jedna prijedložna cjelina.

Izraz | Izgovor | Značenje | Primjer | Izgovor primjera | Prijevod

according to — ekording tu — prema / u skladu s — According to the report, sales increased. — Ekording tu d riport, sejls inkrist. — Prema izvješću, prodaja se povećala.

ahead of — ehed ov — ispred / prije — She arrived ahead of us. — Ši erajvd ehed ov as. — Stigla je prije nas.

along with — elong vit — zajedno s — He came along with his brother. — Hi kejm elong vit hiz brader. — Došao je zajedno sa svojim bratom.

apart from — apart from — osim / uz to — Apart from John, everyone agreed. — Apart from Džon, evriuan egrid. — Svi su se složili osim Johna.

as for — ez for — što se tiče — As for me, I agree. — Ez for mi, aj egri. — Što se mene tiče, slažem se.

as of — ez ov — od / počevši od — As of Monday, the rule applies. — Ez ov Mandej, d rul eplajz. — Pravilo vrijedi od ponedjeljka.

as to — ez tu — u vezi s / glede — There is uncertainty as to the cause. — Der iz ansərtenti ez tu d koz. — Postoji nesigurnost u vezi s uzrokom.

because of — bikoz ov — zbog — We stayed home because of the rain. — Vi stejd houm bikoz ov d rejn. — Ostali smo kod kuće zbog kiše.

by means of — baj minz ov — pomoću — We solved it by means of a computer. — Vi solv d it baj minz ov e kompjuter. — Riješili smo to pomoću računala.

by way of — baj vej ov — preko / putem — We went by way of London. — Vi vent baj vej ov Landən. — Išli smo preko Londona.

close to — klous tu — blizu — The school is close to my house. — D skul iz klous tu maj haus. — Škola je blizu moje kuće.

due to — dju tu — zbog — The flight was delayed due to fog. — D flajt voz dilejd dju tu fog. — Let je kasnio zbog magle.

except for — iksept for — osim — Everyone came except for Mary. — Evriuan kejm iksept for Meri. — Svi su došli osim Mary.

far from — far from — daleko od / nipošto — The answer is far from simple. — Di enser iz far from simpl. — Odgovor nipošto nije jednostavan.

in addition to — in edišn tu — uz / osim — In addition to English, he studies Arabic. — In edišn tu Ingliš, hi stadiz Erəbik. — Osim engleskog, uči i arapski.

in case of — in kejs ov — u slučaju — Call me in case of emergency. — Kol mi in kejs ov imerdžensi. — Nazovi me u slučaju nužde.

in front of — in front ov — ispred — The car is in front of the house. — D kar iz in front ov d haus. — Auto je ispred kuće.

in place of — in plejs ov — umjesto — Use this in place of sugar. — Juz dis in plejs ov šuger. — Upotrijebi ovo umjesto šećera.

in spite of — in spajt ov — unatoč — In spite of the rain, we left. — In spajt ov d rejn, vi left. — Unatoč kiši, otišli smo.

in terms of — in termz ov — što se tiče / u pogledu — In terms of price, it is cheap. — In termz ov prajs, it iz čip. — Što se cijene tiče, jeftino je.

instead of — insted ov — umjesto — I drank tea instead of coffee. — Aj drenk ti insted ov kofi. — Pio sam čaj umjesto kave.

next to — nekst tu — pokraj — Sit next to me. — Sit nekst tu mi. — Sjedni pokraj mene.

on account of — on ekaunt ov — zbog — The match was canceled on account of rain. — D meč voz kenseld on ekaunt ov rejn. — Utakmica je otkazana zbog kiše.

on behalf of — on bihaaf ov — u ime — I spoke on behalf of the team. — Aj spouk on bihaaf ov d tim. — Govorio sam u ime ekipe.

on top of — on top ov — na vrhu / povrh — The keys are on top of the box. — D kiz ar on top ov d boks. — Ključevi su na vrhu kutije.

out of — aut ov — iz / izvan — He walked out of the room. — Hi vokt aut ov d rum. — Izašao je iz sobe.

owing to — ouing tu — zbog — The event was canceled owing to rain. — Di ivent voz kenseld ouing tu rejn. — Događaj je otkazan zbog kiše.

prior to — prajər tu — prije — Prior to the meeting, we prepared. — Prajər tu d miting, vi priperd. — Pripremili smo se prije sastanka.

regardless of — rigardles ov — bez obzira na — We will continue regardless of the cost. — Vi vil kontiniu rigardles ov d kost. — Nastavit ćemo bez obzira na trošak.

thanks to — thenks tu — zahvaljujući — Thanks to you, we succeeded. — Thenks tu ju, vi saksidid. — Zahvaljujući tebi, uspjeli smo.

together with — tugeðer vit — zajedno s — She came together with her friends. — Ši kejm tugeðer vit her frendz. — Došla je zajedno sa svojim prijateljima.

up to — ap tu — do / najviše — Up to ten people can enter. — Ap tu ten pipəl ken enter. — Može ući do deset ljudi.

with regard to — vit rigard tu — u vezi s / što se tiče — With regard to your question, I agree. — Vit rigard tu jor kvesčən, aj egri. — Što se tiče tvog pitanja, slažem se.

with respect to — vit rispekt tu — u pogledu / u vezi s — With respect to this issue, we disagree. — Vit rispekt tu dis išu, vi disagri. — U vezi s ovim pitanjem ne slažemo se.

3. Napredni prijedložni izrazi

Izraz | Izgovor | Značenje

by virtue of — baj vertju ov — zahvaljujući / na temelju

by dint of — baj dint ov — zahvaljujući / pomoću

by reason of — baj rizon ov — zbog

by courtesy of — baj kertəsi ov — zahvaljujući / ljubaznošću

by order of — baj order ov — po nalogu

by reference to — baj referens tu — pozivanjem na

by means of — baj minz ov — pomoću

by way of — baj vej ov — putem / preko

in accordance with — in ekordens vit — u skladu s

in comparison with — in komperisən vit — u usporedbi s

in connection with — in konekšn vit — u vezi s

in contrast to — in kontrast tu — za razliku od

in exchange for — in iksčejndž for — u zamjenu za

in favor of — in fejvər ov — u korist

in lieu of — in lu ov — umjesto

in relation to — in rilejšən tu — u odnosu na

in response to — in rispons tu — kao odgovor na

in search of — in serč ov — u potrazi za

in view of — in vju ov — s obzirom na

on the basis of — on d bejsis ov — na temelju

on the grounds of — on d graundz ov — na temelju / zbog

with a view to — vit e vju tu — s ciljem da

with the exception of — vit di iksepšn ov — s iznimkom / osim

with the help of — vit d help ov — uz pomoć

with reference to — vit referens tu — u vezi s / pozivajući se na

4. Stariji, književni i rjeđi prijedlozi

Neke od sljedećih riječi češće se pojavljuju u starijem, pravnom, književnom ili formalnom engleskom:

Riječ | Izgovor | Značenje

abaft — ebaft — iza / prema stražnjem dijelu

alongside — elong-sajd — pokraj

amidst — emidst — usred

amongst — emangst — među

astride — estrajd — jašući na / s nogama sa svake strane

athwart — etvort — preko / poprijeko

atop — etop — na vrhu

barring — bering — osim / izuzimajući

circa — serka — oko / približno

cum — kam — zajedno s / u svojstvu

ere — ir — prije

notwithstanding — notvithstanding — unatoč

per — per — po / prema / putem

save — sejv — osim

vis-à-vis — vi-a-vi — nasuprot / u odnosu na

worth — vert — vrijedan / u vrijednosti od

Primjer:

Notwithstanding the difficulties, we continued.

Notvithstanding d difikaltiz, vi kontinjúd.

Unatoč poteškoćama, nastavili smo.

5. Prijedlozi mjesta

Odnos | Prijedlozi

Unutar — in, inside, within

Kretanje prema unutra — into

Vani — out, outside

Na površini — on

Kretanje na površinu — onto

Iznad — above, over, atop, on top of

Ispod — under, below, beneath, underneath

Ispred — in front of, before

Iza — behind

Pokraj — beside, by, next to, alongside

Između dviju stvari ili osoba — between

Među skupinom — among, amongst

Blizu — near, close to

Nasuprot — opposite, across from

Oko — around, round

Kroz / preko — across, through

Duž — along

U smjeru — toward, towards

Udaljeno od / sa — away from, off

Iza / dalje od — past, beyond

6. Vremenski prijedlozi

Vremenski odnos | Prijedlog | Primjer

Točno vrijeme — at — at 5 o'clock

Dan / datum — on — on Monday

Mjesec / godina / dulje razdoblje — in — in 2026

Prije — before, prior to, ahead of — before lunch

Nakon — after, following — after work

Tijekom — during — during the meeting

Od određenog trenutka — since — since Monday

Tijekom određenog trajanja — for — for two hours

Do određenog trenutka — until, till — until Friday

Od... do... — from... to... — from Monday to Friday

Tijekom cijelog razdoblja — throughout — throughout the year

Najkasnije do — by — by Friday

Najkasnije do određenog vremena — by — by 6 p.m.

Unutar određenog vremena — within — within two hours

Otprilike — around, about — around noon

Blizu određenog vremena — near — near midnight

7. Prijedlozi uzroka i svrhe

Prijedlog / izraz | Izgovor | Značenje

because of — bikoz ov — zbog

due to — dju tu — zbog

owing to — ouing tu — zbog

on account of — on ekaunt ov — zbog

as a result of — ez e rizalt ov — kao rezultat

thanks to — thenks tu — zahvaljujući

for — for — za / radi

for the sake of — for d sejk ov — radi / za dobrobit

with a view to — vit e vju tu — s ciljem

in order to — in order tu — kako bi / da bi*

* Izraz in order to obično se upotrebljava ispred glagola u osnovnom obliku. Zato je to izraz svrhe, a ne običan prijedlog koji slijedi imenica.

8. Važno pravilo: prijedlog + što?

Osnovno pravilo:

Preposition + noun / pronoun / V-ing

Prijedlog + imenica / zamjenica / glagol na -ing

Primjeri:

Prijedlog + imenica

I am in the house.

Aj em in d haus.

Ja sam u kući.

Prijedlog + zamjenica

This gift is for him.

Dis gift iz for him.

Ovaj je dar za njega.

Zapamti:

for him ✅

for he ❌

Nakon prijedloga upotrebljava se objektni oblik osobne zamjenice.

Prijedlog + glagol na -ing

She is good at cooking.

Ši iz gud et kuking.

Ona dobro kuha.

He left without saying goodbye.

Hi left vidaut sejing gudbaj.

Otišao je bez pozdrava.

9. Razlike između sličnih prijedloga

Prijedlog | Osnovno značenje | Primjer

in — unutar — in the room

into — kretanje prema unutra — go into the room

on — na površini — on the table

onto — kretanje na površinu — jump onto the table

at — određena točka ili mjesto — at the station

to — smjer / odredište — go to school

by — pokraj / prije roka / način prijevoza — by the door / by car / by Friday

with — s / sa / pomoću — with him / with a knife

from — iz / od — from London

of — pripadnost / odnos — the door of the house

for — za / tijekom određenog trajanja — for you / for two hours

since — od određenog početnog trenutka — since Monday

during — tijekom razdoblja — during the meeting

until — do određenog završnog trenutka — until Friday

between — između dviju osoba ili stvari — between John and Mary

among — među skupinom — among friends

above — iznad — above the table

over — iznad / preko — over the bridge

below — ispod razine — below the line

under — ispod — under the table

beside — pokraj — beside me

besides — osim / uz to — besides English

because of / cause of — zbog — because of rain

despite — unatoč — despite the rain

in spite of — unatoč — in spite of the rain

aboard — na brodu / u vozilu — aboard the ship

11- Odrednice (DETERMINERS)

Osnovne odrednice

Odrednica Izgovor Značenje Primjer u cijelosti Izgovor primjera Prijevod

a ə / a jedan/jedna/jedno; neodređeni član I saw a dog. Aj so ə dog. Vidio sam psa.

an en jedan/jedna/jedno; neodređeni član ispred samoglasničkog zvuka She ate an apple. Ši et en epl. Pojela je jabuku.

the dhə / dhi određeni član I saw the dog. Aj so dhə dog. Vidio sam tog psa.

this dhis ovaj/ova/ovo This book is useful. Dhis buk iz jusful. Ova knjiga je korisna.

that dhet taj/ta/to; onaj/ona/ono That car is expensive. Dhet kar iz ikspensiv. Taj automobil je skup.

these dhiz ovi/ove/ova These books are new. Dhiz buks ar nju. Ove knjige su nove.

those dhouz ti/te/ta; oni/one/ona Those houses are old. Dhouz hauziz ar old. Te kuće su stare.

2. Posvojne odrednice

Posvojna odrednica stoji ispred imenice i označava kome nešto pripada.

Odrednica Izgovor Značenje Primjer

my maj m moj / moja / moje My book is here.

your jor tvoj / tvoja / tvoje; vaš / vaša / vaše Your car is outside.

his hiz njegov / njegova / njegovo His house is big.

her her njezin / njezina / njezino Her bag is black.

its its njegov / njezin za životinju ili stvar The dog moved its tail.

our aur naš / naša / naše Our teacher is kind.

their dher njihov / njihova / njihovo Their house is beautiful.

Primjeri

my book = moja knjiga

your car = tvoj automobil

his phone = njegov telefon

her bag = njezina torba

our house = naša kuća

their children = njihova djeca

Međutim:

mine, yours, his, hers, ours, theirs zamjenjuju posvojnu odrednicu i imenicu kada je jasno na što se odnose.

This book is mine.

Dhis buk iz majn.

Ova knjiga je moja.

3. Pokazne odrednice

Odrednica Izgovor Broj Udaljenost Primjer

this dhis jednina blizu this book

that dhet jednina daleko that book

these dhiz množina blizu these books

those dhouz množina daleko those books

Pravila

this + imenica u jednini

this book

Dhis buk

ova knjiga

these + imenica u množini

these books

Dhiz buks

ove knjige

that + imenica u jednini

that car

Dhet kar

taj automobil

those + imenica u množini

those cars

Dhouz karz

ti automobili

4. Količinske odrednice

Ove odrednice označavaju količinu imenice.

Odrednica Izgovor Značenje Primjer

some sam nešto; nekoliko; neki I bought some books.

any eni išta; bilo koji; nešto Do you have any questions?

no nou nijedan; nikakav I have no money.

much mač mnogo, uz nebrojive imenice I don't have much time.

many meni mnogo, uz brojive imenice She has many books.

little litl malo I have little time.

a little ə litl malo; nešto I have a little time.

few fju malo; nekoliko, uz brojive imenice Few people came.

a few ə fju nekoliko I have a few questions.

enough inaf dovoljno We have enough food.

more mor više I need more water.

less les manje, uz nebrojive imenice I need less sugar.

fewer fjuər manje, uz brojive imenice We need fewer chairs.

all ol svi; sve All students passed.

both bouth oboje; oba Both students passed.

half hef pola Half the class left.

most moust većina; većina od Most people agreed.

enough inaf dovoljno We have enough money.

5. Brojevne odrednice

Brojevi mogu stajati ispred imenice kao odrednice i označavati njezin broj.

Osnovni brojevi

Broj Izgovor Primjer

one uan one book

two tu two books

three thri three books

four for four books

five fajv five books

six siks six books

seven sevn seven books

eight ejt eight books

nine najn nine books

ten ten ten books

hundred handred a hundred books

thousand thauzend a thousand books

million miljen a million people

billion biljen a billion dollars

Redni brojevi mogu označavati položaj ili redoslijed.

6. Raspodjelne odrednice

Ove odrednice odnose se na pojedince ili članove neke skupine.

Odrednica Izgovor Značenje Primjer

each ič svaki pojedinačno Each student has a book.

every evri svaki; svaki član skupine Every student passed.

either ajdher / idher bilo koji od dva Either answer is acceptable.

neither najdher / nidher nijedan od dva Neither answer is correct.

Razlika

each

Each student received a book.

Ič stjudnt risivd ə buk.

Svaki je učenik dobio knjigu.

Naglasak je na svakom pojedincu zasebno.

every

Every student received a book.

Evri stjudnt risivd ə buk.

Svaki je učenik dobio knjigu.

Naglasak je na cijeloj skupini.

7. Upitne odrednice

Upotrebljavaju se u pitanjima ispred imenica.

Odrednica Izgovor Značenje Primjer

what uot koji; kakav; što What book do you want?

which uič koji od ponuđenih Which book do you want?

whose huz čiji Whose book is this?

what kind of uot kajnd ov kakva vrsta What kind of car do you want?

which kind of uič kajnd ov koja vrsta Which kind of food do you prefer?

Primjeri

Which book do you want?

Uič buk du ju uont?

Koju knjigu želiš?

Whose car is this?

Huz kar iz dhis?

Čiji je ovo automobil?

8. Neodređene odrednice

Ove riječi odnose se na osobe ili stvari koje nisu točno određene.

Odrednica Izgovor Značenje

a ə jedan/jedna/jedno; neodređeni član

an en jedan/jedna/jedno; neodređeni član

some sam neki; nešto; nekoliko

any eni bilo koji; išta; nešto

no nou nijedan; nikakav

another ənadher drugi; još jedan

other адher drugi; ostali

such sač takav; takva; takvo

9. Another i other

Ove riječi imaju različitu upotrebu.

another

another + brojiva imenica u jednini

I need another book.

Aj nid ənadher buk.

Treba mi još jedna knjiga.

other

other + imenica u množini

I need other books.

Aj nid адher buks.

Trebaju mi druge knjige.

the other

The other book is mine.

Dhi адher buk iz majn.

Ona druga knjiga je moja.

the other + množina

The other books are mine.

Dhi адher buks ar majn.

Ostale knjige su moje.

10. Odrednice za naglašavanje i sličnost

such

such + a/an + pridjev + imenica u jednini

She is such a nice person.

Ši iz sač ə najs person.

Ona je tako draga osoba.

Uz imenicu u množini:

such people

Sač pipl.

takvi ljudi

Uz nebrojivu imenicu:

such good advice

Sač gud edvajs.

tako dobar savjet

11. Odrednice koje izražavaju veliku ili opću količinu

Odrednica Izgovor Značenje Primjer

all ol svi; sve all students

both bouth oba both books

each ič svaki pojedinačno each student

every evri svaki every student

either ajdher bilo koji od dva either book

neither najdher nijedan od dva neither book

enough inaf dovoljno enough food

much mač mnogo, uz nebrojive imenice much water

many meni mnogo, uz brojive imenice many books

most moust većina most people

more mor više more time

less les manje less water

fewer fjuər manji broj fewer people

half hef pola half the money

plenty of plenti ov puno; obilje plenty of food

a lot of ə lot ov puno; mnogo a lot of people

lots of lots ov puno; mnogo lots of books

12. Izrazi za količinu

Ovi izrazi također mogu stajati ispred imenica i označavati količinu.

Izraz Izgovor Značenje

a lot of ə lot ov puno; mnogo

lots of lots ov puno; mnogo

plenty of plenti ov obilje; mnogo

a number of ə namber ov brojni; nekoliko

a great number of ə grejt namber ov velik broj

a large number of ə lardž namber ov velik broj

a small number of ə smol namber ov mali broj

a great deal of ə grejt dil ov velika količina

a large amount of ə lardž əmaunt ov velika količina

a small amount of ə smol əmaunt ov mala količina

a majority of ə mədžoriti ov većina

a minority of ə majnoriti ov manjina

a pair of ə per ov par

a couple of ə kapl ov dva; nekoliko

a range of ə rendž ov niz; raspon

a variety of ə vərajəti ov razne vrste; raznolikost

a series of ə siriz ov niz; serija

a set of ə set ov skup; komplet

a group of ə grup ov skupina

a number of ə namber ov nekoliko; brojni

Primjer:

A lot of students study English.

Ə lot ov stjudnts stadi Ingliš.

Mnogo učenika uči engleski.

13. Razlomci i dijelovi

Izraz Izgovor Značenje

half hef pola

a half ə hef jedna polovica

quarter kuortər četvrtina

a quarter ə kuortər jedna četvrtina

third thərd trećina

a third ə thərd jedna trećina

two-thirds tu thərdz dvije trećine

three-quarters thri kuortərz tri četvrtine

part of part ov dio nečega

most of moust ov većina nečega

some of sam ov neki dio; nešto od

all of ol ov svi; sve od

none of nan ov nijedan od; ništa od

Primjeri:

Half the students left.

Hef dhə stjudnts left.

Polovica učenika otišla je.

Most of the students passed.

Moust ov dhə stjudnts past.

Većina učenika je prošla.

14. None i neither

none

Upotrebljava se za nula članova neke skupine.

None of the students came.

Nan ov dhə stjudnts kejm.

Nijedan od učenika nije došao.

neither

Upotrebljava se za nijednu od dvije osobe ili stvari.

Neither student came.

Najdher stjudnt kejm.

Nijedan od ta dva učenika nije došao.

either

Označava bilo koju od dvije osobe ili stvari.

Either student can help you.

Ajdher stjudnt ken help ju.

Bilo koji od ta dva učenika može ti pomoći.

15. Negativne odrednice

Odrednica Izgovor Značenje Primjer

no nou nijedan; nimalo no money

neither najdher nijedan od dva neither student

no other nou адher nijedan drugi no other option

not a not ə ne; nijedan not a single person

not any not eni nijedan; ništa not any books

Primjer:

No student was absent.

Nou stjudnt woz absənt.

Nijedan učenik nije izostao.

16. Riječi koje mogu biti odrednice, ali nisu uvijek odrednice

Neke riječi mogu funkcionirati kao odrednice ovisno o kontekstu i upotrebi.

Riječ Izgovor Primjer upotrebe kao odrednice

certain sərtn certain people = određeni ljudi

certain sərtn a certain person = određena osoba

particular partikjələr a particular reason = određeni razlog

specific spəsifik a specific case = određeni slučaj

given givən given circumstances = zadane okolnosti

same sejm the same person = ista osoba

next nekst next week = sljedeći tjedan

last last last year = prošle godine

previous privijəs previous examples = prethodni primjeri

following folouing the following day = sljedećeg dana

certain sərtn certain circumstances = određene okolnosti

various veriəs various reasons = različiti razlozi

numerous njumərəs numerous examples = brojni primjeri

countless kauntləs countless possibilities = bezbrojne mogućnosti

different difrənt different ideas = različite ideje

same sejm the same answer = isti odgovor

17. Riječi kao što su next i last

Značenje tih izraza može se promijeniti ovisno o tome upotrebljava li se član the.

next week

I will travel next week.

Aj wil trevl nekst wik.

Putovat ću sljedeći tjedan.

the next week

Označava sljedeći tjedan u odnosu na određeno vrijeme ili događaj.

The next week was very busy.

Dhe nekst wik woz veri bizi.

Sljedeći tjedan bio je vrlo naporan.

Isto vrijedi za:

last year = prošle godine

the last year = posljednja godina / prethodna godina u određenom razdoblju

18. Složene odrednice za naglašavanje

Izraz Izgovor Značenje

each and every ič end evri svaki pojedinačno; baš svaki

every single evri singl svaki pojedini

each individual ič indiviđual svaki pojedinac

any given eni givən bilo koji određeni

a certain ə sərtn određeni; neki konkretan

one particular uan partikjələr jedan određeni

the whole dhə houl cijeli; čitav

the entire dhi entajr cijeli; potpuni

the total dhə toutl ukupni; cjelokupni

Primjeri:

Every single student passed.

Evri singl stjudnt past.

Baš svaki učenik je prošao.

The entire class left.

Dhi entajr klas left.

Cijeli razred je otišao.

19. Whole i entire

Obje riječi znače „cijeli” ili „potpuni”.

the whole + imenica

I read the whole book.

Aj red dhə houl buk.

Pročitao sam cijelu knjigu.

the entire + imenica

I read the entire book.

Aj red dhi entajr buk.

Pročitao sam cijelu knjigu.

20. Posvojne odrednice i izrazi vlasništva

Primjeri ovih oblika:

Izraz Izgovor Značenje

John's džonz Johnov; od Johna

Mary's meriz Marijin; od Mary

the man's dhə menz čovjekov; od tog čovjeka

the students' dhə stjudnts pripadnost učenicima

Primjer:

John's car is new.

Džonz kar iz nju.

Johnov automobil je nov.

John's označava posjedovanje ili pripadnost.

21. Redoslijed odrednica

U engleskom jeziku odrednice obično imaju određeni redoslijed.

Primjer:

the three old books

Dhe thri ould buks.

tri stare knjige

Nije pravilno:

❌ three the books

Uobičajeni redoslijed:

osnovna odrednica + broj/količina + pridjev + imenica

Primjer:

the two beautiful houses

Dhe tu bjutiful hauziz.

dvije prekrasne kuće

22. Mogu li se zajedno upotrijebiti dvije odrednice?

Ponekad da, ali ne mogu se kombinirati sve odrednice.

❌ a the book

Ne kaže se:

❌ a the book

❌ this my book

U engleskom se ne kaže:

❌ this my book

Umjesto toga kaže se:

this book of mine

Dhis buk ov majn.

Ova moja knjiga.

Međutim, postoje konstrukcije kao što su:

all my books

Ol maj buks.

sve moje knjige

Struktura:

all + my + books

I:

both my parents

Bouth maj perənts.

oba moja roditelja

I:

half the money

Hef dhə mani.

pola novca

23. Odrednice uz brojive i nebrojive imenice

Brojive imenice u jednini

Mogu se upotrijebiti:

a/an, the, this, that, my, each, every, either, neither, another

Primjeri:

a book

Ə buk.

jedna knjiga

this book

Dhis buk.

ova knjiga

every book

Evri buk.

svaka knjiga

Brojive imenice u množini

Mogu se upotrijebiti:

the, these, those, my, some, any, many, few, several, both, all, most, more, fewer

Primjer:

many books

Meni buks.

mnogo knjiga

Nebrojive imenice

Mogu se upotrijebiti:

the, this, that, my, some, any, much, little, a little, enough, more, less, all, most

Primjer:

much water

Mač uoter.

mnogo vode

24. Several

Several je odrednica koja znači „nekoliko”.

Several students came.

Sevərəl stjudnts kejm.

Došlo je nekoliko učenika.

Značenje je približno:

više od dva, ali ne velik broj.

25. Certain / various / numerous

Riječ Izgovor Značenje Primjer

certain sərtn određeni; neki certain people

various veriəs različiti; razni various reasons

numerous njumərəs brojni numerous examples

countless kauntləs bezbrojni countless opportunities

several sevərəl nekoliko several books

different difrənt različiti different ideas

12- Uvjetne rečenice (IF CONDITIONALS)

Vrsta Struktura Izgovor strukture Značenje / vrijeme

Nulti uvjet If + Present Simple, Present Simple If + prezənt, prezənt opća istina ili navika

Prvi uvjet If + Present Simple, will + osnovni oblik glagola V1 If + prezənt, wil + vi uan moguća budućnost

Drugi uvjet If + Past Simple, would + osnovni oblik glagola V1 If + past, wud + vi uan zamišljena ili hipotetska situacija u sadašnjosti/budućnosti

Treći uvjet If + Past Perfect, would have + treći oblik glagola V3 If + past perfekт, wud hev + vi thri zamišljena prošlost; nešto što se nije dogodilo

Mješoviti uvjet, prvi tip If + Past Perfect, would + osnovni oblik glagola V1 If + past perfekт, wud + vi uan prošlost → sadašnjost

Mješoviti uvjet, drugi tip If + Past Simple, would have + treći oblik glagola V3 If + past, wud hev + vi thri sadašnjost → prošlost

Vrsta Struktura Izgovor strukture Primjer Izgovor primjera Značenje

Would Simple would + V1 wud + vi uan I would eat. Aj wud it. Jeo bih.

Would Continuous would be + V-ing wud bi + vi-ing I would be eating. Aj wud bi iting. Jeo bih / bio bih usred jela.

Would Perfect would have + V3 wud hev + vi thri I would have eaten. Aj wud hev itn. Bio bih pojeo.

Would Perfect Continuous would have been + V-ing wud hev bin + vi-ing I would have been eating. Aj wud hev bin iting. Bio bih jeo neko vrijeme.

Sa svim zamjenicama

Zamjenica Would + V1 Would be + V-ing Would have + V3 Would have been + V-ing

I I would eat. I would be eating. I would have eaten. I would have been eating.

You You would eat. You would be eating. You would have eaten. You would have been eating.

He He would eat. He would be eating. He would have eaten. He would have been eating.

She She would eat. She would be eating. She would have eaten. She would have been eating.

It It would eat. It would be eating. It would have eaten. It would have been eating.

We We would eat. We would be eating. We would have eaten. We would have been eating.

They They would eat. They would be eating. They would have eaten. They would have been eating.

Svi oblici: Would Negative – Active

Vrsta Struktura Izgovor strukture Primjer Izgovor primjera Značenje

Jednostavni hipotetski oblik would not + glagol V1 wud not + vi uan I would not eat. Aj wud not it. Ne bih jeo.

Trajni hipotetski oblik would not be + glagol na -ing wud not bi + vi-ing I would not be eating. Aj wud not bi iting. Ne bih jeo u tom trenutku.

Perfektni hipotetski oblik would not have + V3 wud not hev + vi thri I would not have eaten. Aj wud not hev itn. Ne bih pojeo.

Perfektni trajni hipotetski oblik would not have been + glagol na -ing wud not hev bin + vi-ing I would not have been eating. Aj wud not hev bin iting. Ne bih bio jeo neko vrijeme.

Sve zamjenice

Zamjenica Would not + V1 Would not be + V-ing Would not have + V3 Would not have been + V-ing

I I would not eat. I would not be eating. I would not have eaten. I would not have been eating.

You You would not eat. You would not be eating. You would not have eaten. You would not have been eating.

He He would not eat. He would not be eating. He would not have eaten. He would not have been eating.

She She would not eat. She would not be eating. She would not have eaten. She would not have been eating.

It It would not eat. It would not be eating. It would not have eaten. It would not have been eating.

We We would not eat. We would not be eating. We would not have eaten. We would not have been eating.

They They would not eat. They would not be eating. They would not have eaten. They would not have been eating.

Kratki oblici

Puni oblik Kratki oblik Izgovor

would not + V1 wouldn't + V1 wudnt + vi uan

would not be + V-ing wouldn't be + V-ing wudnt bi + vi-ing

would not have + V3 wouldn't have + V3 wudnt hev + vi thri

would not have been + V-ing wouldn't have been + V-ing wudnt hev bin + vi-ing

Svi oblici: Would Passive

Vrsta Struktura Izgovor strukture Primjer Izgovor primjera Značenje

Jednostavni pasiv would be + V3 wud bi + vi thri The book would be read. Dhə buk wud bi red. Knjiga bi bila pročitana.

Trajni pasiv would be being + V3 wud bi biing + vi thri The book would be being read. Dhə buk wud bi biing red. Knjiga bi se čitala u tom trenutku. (Vrlo rijedak oblik.)

Perfektni pasiv would have been + V3 wud hev bin + vi thri The book would have been read. Dhə buk wud hev bin red. Knjiga bi bila pročitana.

Perfektni trajni pasiv would have been being + V3 wud hev bin biing + vi thri The book would have been being read. Dhə buk wud hev bin biing red. Knjiga bi se bila čitala neko vrijeme. (Izrazito rijedak oblik.)

Sa svim zamjenicama

Zamjenica Would Passive Simple Would Passive Continuous Would Passive Perfect Would Passive Perfect Continuous

I I would be seen. I would be being seen. I would have been seen. I would have been being seen.

You You would be seen. You would be being seen. You would have been seen. You would have been being seen.

He He would be seen. He would be being seen. He would have been seen. He would have been being seen.

She She would be seen. She would be being seen. She would have been seen. She would have been being seen.

It It would be seen. It would be being seen. It would have been seen. It would have been being seen.

We We would be seen. We would be being seen. We would have been seen. We would have been being seen.

They They would be seen. They would be being seen. They would have been seen. They would have been being seen.

Negativni oblik — Would Passive Negative

Vrsta Struktura Primjer Izgovor primjera Značenje

Jednostavni pasiv would not be + V3 The book would not be read. Dhə buk wud not bi red. Knjiga ne bi bila pročitana.

Trajni pasiv would not be being + V3 The book would not be being read. Dhə buk wud not bi biing red. Knjiga se ne bi čitala u tom trenutku. (Vrlo rijedak oblik.)

Perfektni pasiv would not have been + V3 The book would not have been read. Dhə buk wud not hev bin red. Knjiga ne bi bila pročitana.

Perfektni trajni pasiv would not have been being + V3 The book would not have been being read. Dhə buk wud not hev bin biing red. Knjiga se ne bi bila čitala neko vrijeme. (Izrazito rijedak oblik.)

Osnovne riječi i izrazi za uvjetne rečenice

Riječ / izraz Izgovor Značenje Upotreba

if if ako uvjet

if not if not ako ne negativni uvjet

unless anles osim ako ne; ako ne uglavnom znači if... not

when uen kada; kad uvjet ili očekivani događaj

whenever uenever kad god ponavljajući uvjet ili događaj

even if iven if čak i ako uvjet koji ne mijenja ishod

only if ounli if samo ako nužan uvjet

if and only if if end ounli if ako i samo ako nužan i dovoljan uvjet

as long as ez long ez sve dok; pod uvjetom da uvjet

so long as sou long ez sve dok; pod uvjetom da slično kao as long as

provided that prəvajdid dhet pod uvjetom da uvjet

providing that prəvajding dhet pod uvjetom da uvjet

on condition that on kəndišn dhet pod uvjetom da izričit uvjet

in case in kejs u slučaju da; za slučaj da mjera opreza ili moguća situacija

in the event that in dhi ivent dhet u slučaju da formalni izraz za uvjet

assuming that əsuming dhet pod pretpostavkom da pretpostavljeni uvjet

supposing that səpouzing dhet pod pretpostavkom da pretpostavljeni uvjet

suppose səpouz zamislimo da; što ako uvođenje pretpostavke

what if uot if što ako pitanje o mogućnosti

if only if ounli kad bi barem; samo da želja ili žaljenje

even though iven dhou iako; premda izražava suprotnost, a ne uvjet

whether uedher je li; hoće li izražavanje izbora ili neizvjesnosti

when uen kada

only when ounli uen samo kada; samo ako se dogodi u određeno vrijeme

13- Usporedba i superlativ (COMPARATIVE AND SUPERLATIVE)

Kratka usporedba Pridjev + -er + than Pridjev + -ör + den taller than viši od

Kratki superlativ the + pridjev + -est dö + pridjev + ist the tallest najviši

Duga usporedba more + pridjev + than mor + pridjev + den more beautiful than ljepši od

Dugi superlativ the most + pridjev dö moust + pridjev the most beautiful najljepši

Usporedba manjeg stupnja less + pridjev + than les + pridjev + den less expensive than jeftiniji / manje skup od

Superlativ najmanjeg stupnja the least + pridjev dö list + pridjev the least expensive najmanje skup

Jednakost as + pridjev + as ez + pridjev + ez as tall as jednako visok kao

Nejednakost not as + pridjev + as not ez + pridjev + ez not as tall as nije tako visok kao

Jednakost as + pridjev ez + pridjev tall as jednako visok kao

Negativna usporedba not + pridjev + as not + pridjev + ez not tall as nije visok kao

Naglašena usporedba much/far/a lot + usporedni oblik mač/far/ö lot + usporedni oblik much better mnogo bolje

Blaga usporedba a little/slightly + usporedni oblik ö litl/slajtli + usporedni oblik slightly better malo bolje

Postupno povećavanje usporedni oblik + and + usporedni oblik usporedni oblik + end + usporedni oblik bigger and bigger sve veći i veći

Što više, to bolje the + usporedni oblik, the + usporedni oblik dö + usporedni oblik, dö + usporedni oblik the more, the better što više, to bolje

Najbolji u skupini the + superlativ + in/of dö + superlativ + in/ov the best in the class najbolji u razredu

Jedan/jedna od najboljih one of the + superlativ + imenica u množini van ov dö + superlativ + plural noun one of the best students jedan od najboljih učenika

Daleko najbolji by far + the + superlativ baj far + dö + superlativ by far the best uvjerljivo najbolji

Usporedba glagola glagol + more/less glagol + mor/les work more raditi više

Usporedba brojivih imenica more/fewer + imenica u množini mor/fjuər + imenica u množini more books / fewer books više knjiga / manje knjiga

Usporedba nebrojivih imenica more/less + nebrojiva imenica mor/les + nebrojiva imenica more water / less water više vode / manje vode

Usporedba količine novca more/less + imenica mor/les + imenica more money više novca

Usporedba broja more/fewer + imenica u množini mor/fjuər + imenica u množini more people više ljudi

Dvostruka količina twice as much as tvajs ez mač ez twice as much money dvostruko više novca

Dvostruki broj twice as many as tvajs ez meni ez twice as many books dvostruko više knjiga

I am as tall as him aj em ez tol ez him Ja sam visok kao on.

Kada upotrebljavamo -er, a kada more?

Ovo je važno pravilo.

Pravilo Upotreba Primjer Izgovor Značenje

Kratki pridjevi, obično s jednim slogom -er taller toler viši

Kratki pridjevi, obično s jednim slogom -er smaller smoler manji

Pridjevi koji završavaju na -y -er, uz promjenu y → i happier hepijer sretniji

Pridjevi koji završavaju na -e -r larger lardžer veći

Dugi pridjevi, obično s dva ili više slogova more more beautiful mor bjútiful ljepši

Dugi pridjevi more more expensive mor ikspensiv skuplji

Dugi pridjevi more more interesting mor intristing zanimljiviji

15- Odnosne rečenice (RELATIVE CLAUSES)

Vrsta Česti veznici/oblici Izgovor oblika Primjer Izgovor primjera Prijevod

Odnosna rečenica koja određuje imenicu who / whom / whose / which / that / where / when / why hu / hum / huz / wič / det / wer / wen / waj The man who lives here is my teacher. de men hu livz hir iz maj tičer Muškarac koji ovdje živi moj je učitelj.

Odnosna rečenica koja ne određuje imenicu who / whom / whose / which / where / when hu / hum / huz / wič / wer / wen My brother, who lives in London, is a doctor. maj brader, hu livz in landen, iz e doktor Moj brat, koji živi u Londonu, liječnik je.

Odnosna rečenica sa subjektom who/which/that + glagol hu / wič / det + verb The woman who works here is friendly. de vumen hu vorks hir iz frendli Žena koja ovdje radi ljubazna je.

Odnosna rečenica s objektom who/whom/which/that + subjekt + glagol hu / hum / wič / det + subject + verb The man whom I met was kind. de men hum aj met voz kajnd Muškarac kojeg sam upoznao bio je ljubazan.

Izostavljena odnosna zamjenica imenica + subjekt + glagol noun + subject + verb The book I bought is interesting. de buk aj bot iz intristing Knjiga koju sam kupio zanimljiva je.

Posvojna odnosna rečenica whose + imenica huz + noun The girl whose father is a doctor is my friend. de gerl huz fader iz e doktor iz maj frend Djevojka čiji je otac liječnik moja je prijateljica.

Odnosna rečenica za mjesto where + rečenica wer + clause This is the house where I grew up. dis iz de haus wer aj gru ap Ovo je kuća u kojoj sam odrastao.

Odnosna rečenica za vrijeme when + rečenica wen + clause I remember the day when we met. aj rimember de dej wen wi met Sjećam se dana kada smo se upoznali.

Odnosna rečenica za razlog why + rečenica waj + clause I know the reason why he left. aj nou de rizon waj hi left Znam razlog zbog kojeg je otišao.

Odnosna rečenica s prijedlogom prijedlog + whom/which preposition + whom/which The person to whom I spoke was helpful. de person tu hum aj spouk voz helpful Osoba s kojom sam razgovarao bila je susretljiva.

Skraćena odnosna rečenica s V-ing imenica + V-ing noun + V-ing The man standing there is my brother. de men standing der iz maj brader Muškarac koji ondje stoji moj je brat.

Skraćena odnosna rečenica s V3 imenica + V3 noun + V3 The documents signed yesterday are important. de dokjuments sajnd jesterdej ar important Dokumenti potpisani jučer važni su.

Odnosna rečenica s infinitivom imenica + to + V1 noun + to + V1 She was the first person to arrive. ši voz de ferst person tu erajv Ona je bila prva osoba koja je stigla.

Složena odnosna rečenica whoever / whatever / whichever / wherever / whenever / however hu-ever / vat-ever / vič-ever / wer-ever / wen-ever / hau-ever Take whatever you want. tejk vat-ever ju vont Uzmi što god želiš.

Odnosna rečenica koja se odnosi na cijelu prethodnu rečenicu , which + rečenica wič + clause He missed the bus, which made him late. hi mist de bas, wič mejd him lejt Zakasnio je na autobus, zbog čega je zakasnio.

Imenička odnosna rečenica what / whatever / whoever / whichever vat / vat-ever / hu-ever / vič-ever I know what you mean. aj nou vat ju min Znam što misliš.

Ugniježđena odnosna rečenica odnosna rečenica unutar druge odnosne rečenice relative clause inside a relative clause The man who lives in the house that I bought is my neighbor. de men hu livz in de haus det aj bot iz maj nejber Muškarac koji živi u kući koju sam kupio moj je susjed.

16- Neupravni i upravni govor (REPORTED SPEECH AND DIRECT SPEECH)

Vrsta Obrazac Izgovor obrasca Upravni govor Neupravni govor Prijevod

Potvrdna izjavna rečenica said (that) + rečenica sed (det) + clause He said, “I am tired.” He said (that) he was tired. Rekao je da je umoran.

Negativna izjavna rečenica said (that) + subjekt + not + glagol sed (det) + subject + not + verb He said, “I am not tired.” He said that he was not tired. Rekao je da nije umoran.

Pitanje s odgovorom da/ne asked if/whether + rečenica askt if/weder + clause He asked, “Are you ready?” He asked if I was ready. Pitao je jesam li spreman.

Pitanje s upitnom riječju asked + upitna riječ + rečenica askt + question word + clause He asked, “Where do you live?” He asked where I lived. Pitao je gdje živim.

Potvrdna zapovijed told + objekt + to + V1 tould + object + tu + V1 He said, “Open the door.” He told me to open the door. Rekao mi je da otvorim vrata.

Negativna zapovijed told + objekt + not to + V1 tould + object + not tu + V1 He said, “Do not open the door.” He told me not to open the door. Rekao mi je da ne otvaram vrata.

Molba asked + objekt + to + V1 askt + object + tu + V1 She said, “Please help me.” She asked me to help her. Zamolila me da joj pomognem.

Negativna molba asked + objekt + not to + V1 askt + object + not tu + V1 She said, “Please don't leave.” She asked me not to leave. Zamolila me da ne odlazim.

Savjet advised + objekt + to + V1 edvajzd + object + tu + V1 He said, “Study harder.” He advised me to study harder. Savjetovao mi je da više učim.

Negativni savjet advised + objekt + not to + V1 edvajzd + object + not tu + V1 He said, “Don't drive fast.” He advised me not to drive fast. Savjetovao mi je da ne vozim brzo.

Prijedlog suggested + V-ing sedžestid + V-ing He said, “Let's go.” He suggested going. Predložio je da krenemo.

Prijedlog s that suggested that + subjekt + should + V1 sedžestid det + subject + šud + V1 He said, “Let's go.” He suggested that we should go. Predložio je da krenemo.

Obećanje promised + to + V1 promist + tu + V1 He said, “I will help you.” He promised to help me. Obećao je da će mi pomoći.

Odbijanje refused + to + V1 rifjuzd + tu + V1 He said, “I won't go.” He refused to go. Odbio je otići.

Ponuda offered + to + V1 oferd + tu + V1 He said, “I will help you.” He offered to help me. Ponudio je da mi pomogne.

Upozorenje warned + objekt + to + V1 vornd + object + tu + V1 He said, “Be careful.” He warned me to be careful. Upozorio me da budem oprezan.

Negativno upozorenje warned + objekt + not to + V1 vornd + object + not tu + V1 He said, “Don't touch it.” He warned me not to touch it. Upozorio me da to ne diram.

Isprika apologized for + V-ing epolodžajzd for + V-ing He said, “I'm sorry I lied.” He apologized for lying. Ispričao se zbog laganja.

Priznanje admitted + V-ing edmitid + V-ing He said, “I broke it.” He admitted breaking it. Priznao je da je to razbio.

Poricanje denied + V-ing dinaјd + V-ing He said, “I didn't break it.” He denied breaking it. Porekao je da je to razbio.

Optužba accused + objekt + of + V-ing ekjuzd + object + ov + V-ing He said, “You stole it.” He accused me of stealing it. Optužio me da sam to ukrao.

Okrivljavanje blamed + objekt + for + V-ing blejmd + object + for + V-ing He said, “You caused the problem.” He blamed me for causing the problem. Okrivio me za izazivanje problema.

Čestitanje congratulated + objekt + on + V-ing/imenica kengračulejtid + object + on + V-ing/noun He said, “Congratulations!” He congratulated me on winning. Čestitao mi je na pobjedi.

Promjena vremena u neupravnom govoru

Kada se upravni govor prenosi u neupravni govor, obično dolazi do pomaka vremena unatrag (backshift), osobito kada je glavni glagol u prošlom vremenu:

Upravni govor Neupravni govor Izgovor neupravnog oblika

Present Simple Past Simple past simple

Present Continuous Past Continuous past continuous

Present Perfect Past Perfect past perfect

Present Perfect Continuous Past Perfect Continuous past perfect continuous

Past Simple Past Perfect past perfect

Past Continuous Past Perfect Continuous past perfect continuous

Past Perfect Past Perfect past perfect

will + V1 would + V1 wud + V1

will be + V-ing would be + V-ing wud bi + V-ing

will have + V3 would have + V3 wud hev + V3

can + V1 could + V1 kud + V1

may + V1 might + V1 majt + V1

must + V1 had to + V1 hed tu + V1

3. Primjeri pomaka vremena unatrag

Upravni govor Neupravni govor Prijevod

He said, “I work here.” He said that he worked there. Rekao je da ondje radi.

He said, “I am working.” He said that he was working. Rekao je da radi.

He said, “I have finished.” He said that he had finished. Rekao je da je završio.

He said, “I finished.” He said that he had finished. Rekao je da je završio.

He said, “I was sleeping.” He said that he had been sleeping. Rekao je da je spavao.

He said, “I will come.” He said that he would come. Rekao je da će doći.

He said, “I can swim.” He said that he could swim. Rekao je da zna plivati.

He said, “I may come.” He said that he might come. Rekao je da bi možda mogao doći.

4. Promjena zamjenica

Upravni govor Neupravni govor

I he / she

me him / her

my his / her

mine his / hers

we they

us them

our their

ours theirs

you I / we / he / she / they, ovisno o kontekstu

your my / our / his / her / their, ovisno o kontekstu

Primjer:

Direct: She said, “I love my house.”

Reported: She said that she loved her house.

Izgovor: Ši sed det ši lavd her haus.

Prijevod: Rekla je da voli svoju kuću.

5. Promjena riječi za vrijeme i mjesto

Upravni govor Neupravni govor

now then

today that day

tonight that night

yesterday the day before / the previous day

tomorrow the next day / the following day

last week the previous week

next week the following week

ago before

here there

this that

these those

17- Infinitivi i glagolske imenice (INFINITIVES AND VERBAL NOUNS)

Vrsta Engleski naziv Izgovor na engleskom Oblik Izgovor oblika Značenje/upotreba

Infinitiv s to to-infinitive tu infinitiv to + V1 tu + V1 izraziti radnju, npr. učiniti

Infinitiv bez to bare infinitive ber infinitiv V1 V1 osnovni oblik glagola bez to

Glagolska imenica na -ing gerund džerand V-ing V-ing radnja izražena kao imenica

Svršeni infinitiv perfect infinitive perfekt infinitiv to have + V3 tu hev + V3 izraziti radnju koja se već dogodila

Infinitiv trajnog oblika continuous infinitive kontinjuəs infinitiv to be + V-ing tu bi + V-ing izraziti radnju koja traje

Svršeni trajni infinitiv perfect continuous infinitive perfekt kontinjuəs infinitiv to have been + V-ing tu hev bin + V-ing izraziti radnju koja je trajala

Pasivni infinitiv passive infinitive pasiv infinitiv to be + V3 tu bi + V3 radnja koja se obavlja nad subjektom

Svršeni pasivni infinitiv perfect passive infinitive perfekt pasiv infinitiv to have been + V3 tu hev bin + V3 radnja koja je već izvršena nad subjektom

# Vrsta Obrazac Izgovor obrasca Primjer Izgovor primjera Prijevod

1 Adjective + V-ing subjekt + be + pridjev + V-ing subject + bi + adjective + V-ing I am happy seeing you. Aj em hepi siing ju Drago mi je kad te vidim.

2 Adjective + to-infinitive subjekt + be + pridjev + to + V1 subject + bi + adjective + tu + V1 I am happy to see you. Aj em hepi tu si ju Drago mi je što te vidim.

3 Verb + to-infinitive subjekt + plan + to + V1 subject + plen + tu + V1 I plan to eat. Aj plen tu it Planiram jesti.

4 Verb + V-ing subjekt + plan + V-ing subject + plen + V-ing I plan eating. Aj plen iiting Planiram jesti, ali ovaj je oblik u ovom značenju obično neprirodan.

5 Perception verb + object + V1 subjekt + see + objekt + V1 subject + si + object + V1 I see him run. Aj si him ran Vidim ga kako trči.

6 Perception verb + object + V-ing subjekt + see + objekt + V-ing subject + si + object + V-ing I see him running. Aj si him raning Vidim ga kako trči.

7 Purpose + to-infinitive subjekt + glagol + to + V1 subject + verb + tu + V1 I eat to play. Aj it tu plej Jedem da bih se mogao igrati.

8 Purpose + in order to subjekt + glagol + in order to + V1 subject + verb + in order tu + V1 I eat in order to play. Aj it in order tu plej Jedem kako bih se mogao igrati.

18- Konjunktiv (SUBJUNCTIVE)

Vrsta Obrazac Izgovor obrasca Primjer Izgovor primjera Prijevod

1 Present Subjunctive subjekt + that + osnovni oblik glagola (V1) subject + det + V1 I suggest that he go. Aj sedžest det hi gou Predlažem da ode.

2 Negative Present Subjunctive subjekt + that + not + osnovni oblik glagola (V1) subject + det + not + V1 I suggest that he not go. Aj sedžest det hi not gou Predlažem da ne ode.

3 Be Subjunctive subjekt + that + be + pridjev/imenica subject + det + bi + adjective/noun It is important that he be ready. It iz important det hi bi redi Važno je da bude spreman.

4 After demand/recommendation subjekt + that + subjekt + V1 subject + det + subject + V1 They demanded that she leave. Dej dimendid det ši liv Zahtijevali su da ode.

5 After insist subjekt + that + subjekt + V1 subject + det + subject + V1 I insist that he stay. Aj insist det hi stej Inzistiram na tome da ostane.

6 After require subjekt + that + subjekt + V1 subject + det + subject + V1 The law requires that everyone be present. De lo rikvajers det evriuan bi prezent Zakon zahtijeva da svi budu prisutni.

7 Were Subjunctive If + subjekt + were +... if + subject + wer +... If I were you, I would wait. If aj wer ju, aj wud weit Da sam na tvom mjestu, čekao bih.

8 Wish + were subjekt + wish + subjekt + were +... subject + viš + subject + wer +... I wish I were taller. Aj viš aj wer toler Volio bih da sam viši.

9 Formal hypothetical inversion Were + subjekt +... wer + subject +... Were I you, I would wait. Wer aj ju, aj wud weit Da sam na tvom mjestu, čekao bih.

10 Fixed/formal expression God/Heaven + V1 god/heven + V1 God save the King. God sejv de king Neka Bog čuva kralja.

19- Upitne završne čestice (TAG QUESTIONS)

Vrsta Obrazac Izgovor obrasca Primjer u cijelosti Izgovor primjera Prijevod

Tag Question — potvrdna rečenica Potvrdna rečenica + niječni pomoćni glagol + subjekt? statement + negative auxiliary + subject? You are ready, aren't you? Ju ar redi, arnt ju? Spreman si, zar ne?

Tag Question — niječna rečenica Niječna rečenica + potvrdni pomoćni glagol + subjekt? statement + positive auxiliary + subject? You aren't ready, are you? Ju arnt redi, ar ju? Nisi spreman, zar ne?

Present Simple rečenica + don't/doesn't + subjekt? statement + dont/doesnt + subject? She works here, doesn't she? Ši vorks hir, daznt ši? Ona ovdje radi, zar ne?

Past Simple rečenica + didn't/did + subjekt? statement + didnt/did + subject? You saw him, didn't you? Ju so him, didnt ju? Vidio si ga, zar ne?

Be rečenica + isn't/aren't/wasn't/weren't + subjekt? statement + isnt/arent/wasnt/werent + subject? He is here, isn't he? Hi iz hir, iznt hi? On je ovdje, zar ne?

Present Continuous rečenica + isn't/aren't + subjekt? statement + isnt/arent + subject? She is working, isn't she? Ši iz vorking, iznt ši? Ona radi, zar ne?

Present Perfect rečenica + hasn't/haven't + subjekt? statement + hasnt/havent + subject? They have finished, haven't they? Dej hev finišt, havent dej? Završili su, zar ne?

Past Perfect rečenica + hadn't + subjekt? statement + hadnt + subject? He had left, hadn't he? Hi hed left, hadnt hi? Otišao je, zar ne?

Future — will rečenica + won't + subjekt? statement + wont + subject? You will come, won't you? Ju vil kam, wont ju? Doći ćeš, zar ne?

Modal rečenica + niječni oblik modalnog glagola + subjekt? statement + negative modal + subject? He can swim, can't he? Hi ken svim, kant hi? Zna plivati, zar ne?

Let's Let's + V1, shall we? lets + V1, šel wi? Let's go, shall we? Lets gou, šel wi? Idemo, može?

Imperative V1 + will you? V1 + vil ju? Open the door, will you? Oupen de dor, vil ju? Otvori vrata, može?

Negative Question — Present Simple Don't/Doesn't + subjekt + V1? dont/doesnt + subject + V1? Don't you like coffee? Dont ju lajk kofi? Zar ne voliš kavu?

Negative Question — Past Simple Didn't + subjekt + V1? didnt + subject + V1? Didn't you see him? Didnt ju si him? Zar ga nisi vidio?

Negative Question — Be Isn't/Aren't/Wasn't/Weren't + subjekt...? isnt/arent/wasnt/werent + subject? Isn't he ready? Iznt hi redi? Zar nije spreman?

Negative Question — Continuous Isn't/Aren't + subjekt + V-ing? isnt/arent + subject + V-ing? Isn't she working? Iznt ši vorking? Zar ona ne radi?

Negative Question — Perfect Haven't/Hasn't + subjekt + V3? havent/hasnt + subject + V3? Haven't you finished? Havent ju finišt? Zar nisi završio?

Negative Question — Future Won't + subjekt + V1? wont + subject + V1? Won't you come with us? Wont ju kam vid as? Zar nećeš doći s nama?

Negative Question — Modal Niječna modalna konstrukcija + subjekt + V1? negative modal + subject + V1? Can't you help me? Kant ju help mi? Zar mi ne možeš pomoći?

Full Negative Question Pomoćni glagol + subjekt + not + V1...? auxiliary + subject + not + V1? Do you not know? Du ju not nou? Zar ne znaš?

I am — Tag I am +..., aren't I? aj em +..., arnt aj? I am right, aren't I? Aj em rajt, arnt aj? U pravu sam, zar ne?

Osnovna pravila

Pravilo Primjer

Potvrdna rečenica → niječni tag You like it, don't you?

Niječna rečenica → potvrdni tag You don't like it, do you?

Negative Question = niječno pitanje Don't you like it?

Tag Question = rečenica + kratko pitanje na kraju You like it, don't you?

Ako rečenica već sadrži pomoćni glagol, upotrijebi ga u tagu She is working, isn't she?

Ako Present/Past Simple nema pomoćni glagol, upotrijebi do/does/did He works, doesn't he?

U niječnom pitanju nakon do/does/did koristi se osnovni oblik glagola (V1) Didn't you go? — a ne ❌ Didn't you went?

Odgovor Yes/No mora odgovarati stvarnom značenju pitanja Don't you like coffee? → Yes, I do. / No, I don't.

20- Glagoli i konstrukcije modalnosti (MODAL WORDS)

Modalni glagol Izgovor Osnovno značenje Primjer Izgovor primjera Prijevod

can ken moći / biti sposoban I can swim. Aj ken swim. Mogu plivati.

could kud moći / mogao bih / mogao sam I could swim when I was five. Aj kud swim wen aj woz fajv. Mogao sam plivati kad sam imao pet godina.

may mej možda / smjeti It may rain. It mej rejn. Možda će padati kiša.

might majt možda / moguće je It might rain. It majt rejn. Možda će padati kiša.

must mast morati / nužno je You must leave. Ju mast liv. Moraš otići.

shall šel hoću li / hoćemo li / trebati Shall we go? Šel wi gou? Hoćemo li ići?

should šud trebati / bilo bi dobro You should rest. Ju šud rest. Trebao bi se odmoriti.

will wil htjeti / izraziti budućnost I will help you. Aj wil help ju. Pomoći ću ti.

would wud bih / bi / uvjetno ili zamišljeno djelovanje I would help you. Aj wud help ju. Pomogao bih ti.

ought to ot tu trebati / trebalo bi You ought to study. Ju ot tu stadi. Trebao bi učiti.

Pravilo

Osnovni modalni glagol obično dolazi ispred osnovnog oblika glagola (V1):

modal + V1

Primjer:

She can speak English.

Ši ken spik ingliš.

Ona može govoriti engleski.

Pogrešno:

❌ She can speaks.

2. Značenja i funkcije modalnih riječi

Funkcija Modalne riječi / izrazi Značenje

Sposobnost can, could, be able to sposobnost / moći

Mogućnost can, could, may, might, might possibly možda / moguće je

Dopuštenje can, could, may, might smjeti / imati dopuštenje

Molba can, could, will, would, may možeš li / biste li

Savjet should, ought to, had better trebati / bilo bi bolje

Obveza must, have to, have got to, need to morati

Nužnost must, have to, need to morati / biti nužno

Zabrana must not, cannot/can't, may not ne smjeti / biti zabranjeno

Očekivanje should, ought to, be supposed to očekivati se / trebati

Predviđanje will, shall, should, ought to hoće / trebalo bi se dogoditi

Spremnost will, would htjeti / biti spreman

Odbijanje will not, won't, would not, wouldn't odbiti / ne htjeti

Navika would, will često bi / obično

Hipotetska situacija would, could, might bi / mogao bi / možda bi

Zaključivanje must, can't, couldn't, may, might mora biti / ne može biti / možda

Žaljenje should have, ought to have, could have, would have trebao sam / mogao sam

Prošla mogućnost may have, might have, could have možda se dogodilo

Zaključivanje o prošlosti must have, can't have, couldn't have mora da se dogodilo / nije moglo biti

3. Polumodalni izrazi (SEMI-MODALS)

Ovi izrazi nisu središnji modalni glagoli, ali imaju slične funkcije.

Modalni izraz Izgovor Značenje Primjer Izgovor primjera Prijevod

have to hev tu morati I have to go. Aj hev tu gou. Moram ići.

has to hez tu mora She has to work. Ši hez tu werk. Ona mora raditi.

had to hed tu morao je / morala je I had to leave. Aj hed tu liv. Morao sam otići.

have got to hev got tu morati I have got to go. Aj hev got tu gou. Moram ići.

has got to hez got tu mora He has got to leave. Hi hez got tu liv. On mora otići.

had better hed beter bilo bi bolje da You had better go. Ju hed beter gou. Bilo bi bolje da odeš.

be able to bi ejbl tu biti sposoban / moći She is able to swim. Ši iz ejbl tu swim. Ona može plivati.

be unable to bi anejbl tu ne moći / biti nesposoban He is unable to walk. Hi iz anejbl tu wok. On ne može hodati.

be allowed to bi alaud tu imati dopuštenje We are allowed to leave. Wi ar alaud tu liv. Dopušteno nam je otići.

be permitted to bi per mitid tu imati dopuštenje You are permitted to enter. Ju ar permitid tu enter. Dopušteno ti je ući.

be supposed to bi səpouzd tu očekivati se / trebati You are supposed to wait. Ju ar səpouzd tu wejt. Trebao bi čekati.

be required to bi rikwajerd tu biti obvezan You are required to sign. Ju ar rikwajerd tu sajn. Moraš potpisati.

be expected to bi ikspektid tu očekivati se They are expected to arrive. Dej ar ikspektid tu arajv. Očekuje se da će stići.

be willing to bi wiling tu biti spreman I am willing to help. Aj em wiling tu help. Spreman sam pomoći.

be unwilling to bi anwiling tu ne biti spreman He is unwilling to cooperate. Hi iz anwiling tu kouoperejt. On ne želi surađivati.

be likely to bi lajkli tu vjerojatno će She is likely to win. Ši iz lajkli tu win. Vjerojatno će pobijediti.

be unlikely to bi an lajkli tu malo je vjerojatno da He is unlikely to come. Hi iz an lajkli tu kam. Malo je vjerojatno da će doći.

4. Need — izraz sličan modalnom glagolu

Glagol need može se upotrebljavati na dva načina.

Modalni need

Need I go?

Nid aj gou?

Moram li ići?

You needn't worry.

Ju nidnt wari.

Ne trebaš se brinuti.

Glavni glagol need

I need to go.

Aj nid tu gou.

Moram ići.

Oblik Izgovor Značenje

need nid trebati

needn't nidnt ne trebati / nema potrebe

need to nid tu trebati nešto učiniti

don't need to dount nid tu ne trebati nešto učiniti

didn't need to didnt nid tu nije bilo potrebno učiniti

5. Dare — izraz sličan modalnom glagolu

Dare znači usuditi se i može se upotrebljavati kao glavni glagol ili kao izraz sličan modalnom glagolu.

Dare I ask?

Der aj ask?

Smijem li pitati?

How dare you!

Hau der ju!

Kako se usuđuješ!

Oblik Izgovor Značenje

dare der usuditi se

daren't dernt ne usuditi se

dare not der not ne usuditi se

don't dare dount der ne usuđivati se

6. Used to — prošla navika

Used to nije središnji modalni glagol, ali je modalna konstrukcija.

I used to live there.

Aj just tu liv der.

Nekoć sam ondje živio.

Značenje:

used to + V1

= označava prošlu naviku ili stanje koje je postojalo u prošlosti, ali više ne mora postojati.

7. Be going to

Upotrebljava se za izražavanje budućih planova i predviđanja na temelju dokaza.

I am going to study.

Aj em gouing tu stadi.

Namjeravam učiti.

It is going to rain.

It iz gouing tu rejn.

Uskoro će padati kiša.

8. Modalni izrazi za mogućnost

Ovi izrazi nisu modalni glagoli, ali izražavaju slična značenja.

Izraz Izgovor Značenje

perhaps perheps možda

maybe mejbi možda

possibly posibli moguće / možda

probably probabli vjerojatno

likely lajkli vjerojatno

unlikely anlajkli malo vjerojatno

certainly sərtnli sigurno

definitely definitli definitivno / sigurno

surely šurli sigurno

apparently apparentli očito / prema svemu sudeći

presumably prizjumabli vjerojatno / pretpostavlja se

conceivably kən sivabli moguće je zamisliti

arguably argjuabli moglo bi se tvrditi

necessarily neseserili nužno

not necessarily not neseserili ne nužno

Primjer:

She will probably come.

Ši wil probably kam.

Vjerojatno će doći.

9. Izrazi nužnosti

Izraz Izgovor Značenje

must mast morati

have to hev tu morati

have got to hev got tu morati

need to nid tu trebati / morati

be required to bi rikwajerd tu biti obvezan

be obliged to bi oblajdžd tu biti dužan

be compelled to bi kəmpeld tu biti primoran

be forced to bi forst tu biti prisiljen

be necessary to bi neseseri tu biti nužno

be essential to bi isenšəl tu biti neophodno

10. Izrazi za davanje savjeta

Izraz Izgovor Značenje

should šud trebati

ought to ot tu trebati

had better hed beter bilo bi bolje

might want to majt wont tu možda bi bilo dobro

could kud mogao bi / možda bi bilo dobro

be advised to bi advajzd tu biti savjetovan

it would be wise to it wud bi wajz tu bilo bi mudro

it would be better to it wud bi beter tu bilo bi bolje

Primjer:

You might want to check again.

Ju majt wont tu ček agen.

Možda bi bilo dobro da ponovno provjeriš.

11. Izrazi za dopuštenje

Izraz Izgovor Značenje

can ken smjeti / moći

could kud biste li mogli / smjeti

may mej smjeti / imati dopuštenje

might majt biste li možda mogli; vrlo uljudan izraz

be allowed to bi alaud tu imati dopuštenje

be permitted to bi permitid tu imati dopuštenje

be authorized to bi oθərajzd tu biti ovlašten

be entitled to bi intajtld tu imati pravo na

12. Izrazi za sposobnost

Izraz Izgovor Značenje

can ken moći / biti sposoban

could kud mogao / mogao sam

be able to bi ejbl tu biti sposoban / moći

be capable of bi kejpəbl ov biti sposoban za

manage to menidž tu uspjeti nešto učiniti

succeed in səksid in uspjeti u nečemu

Primjer:

She was able to solve the problem.

Ši woz ejbl tu solv də problem.

Uspjela je riješiti problem.

13. Izrazi za očekivanje

Izraz Izgovor Značenje

should šud očekuje se da / trebalo bi

ought to ot tu trebalo bi

be supposed to bi səpouzd tu očekuje se da / treba

be expected to bi ikspektid tu očekuje se da

be due to bi dju tu trebao bi se dogoditi prema rasporedu

be scheduled to bi skedžuld tu biti predviđen rasporedom

Primjer:

The train is due to arrive at six.

Də trejn iz dju tu arajv et siks.

Vlak bi trebao stići u šest sati.

14. Izrazi za spremnost

Izraz Izgovor Značenje

will wil htjeti / biti spreman

would wud bih / bio bih spreman

be willing to bi wiling tu biti spreman

be happy to bi hepi tu rado nešto učiniti

be prepared to bi priperd tu biti spreman

be ready to bi redi tu biti spreman

15. Izrazi za odbijanje

Izraz Izgovor Značenje

will not / won't wil not / wont neće / odbija

would not / wouldn't wud not / wudnt ne bi / odbio bi

refuse to rifjuz tu odbiti nešto učiniti

decline to diklajn tu odbiti / ne prihvatiti

be unwilling to bi anwiling tu ne biti spreman / ne htjeti

16. Prošle modalne konstrukcije

Ove konstrukcije upotrebljavaju se za izražavanje modalnog značenja u vezi s prošlošću.

Konstrukcija Izgovor Značenje

could have + V3 kud hev + V3 mogao je / mogla je

may have + V3 mej hev + V3 možda se dogodilo

might have + V3 majt hev + V3 možda se dogodilo

must have + V3 mast hev + V3 mora da se dogodilo

can't have + V3 kent hev + V3 nije se moglo dogoditi

couldn't have + V3 kudnt hev + V3 nije mogao / nije moglo

should have + V3 šud hev + V3 trebao je / trebala je

ought to have + V3 ot tu hev + V3 trebao je / trebala je

would have + V3 wud hev + V3 bih / bi bio

needn't have + V3 nidnt hev + V3 nije bilo potrebno, ali je učinjeno

Primjer:

You should have called me.

Ju šud hev kold mi.

Trebao si me nazvati.

17. Modalni glagol + trajni oblik

Modalni glagol može stajati ispred be + glagol + ing:

modal + be + glagol + ing

Konstrukcija Primjer Izgovor Značenje

can be + glagol + ing He can be working. Hi ken bi werking. Moguće je da radi.

could be + glagol + ing He could be working. Hi kud bi werking. Možda radi.

may be + glagol + ing He may be working. Hi mej bi werking. Možda radi.

might be + glagol + ing He might be working. Hi majt bi werking. Možda radi.

must be + glagol + ing He must be working. Hi mast bi werking. Mora da radi.

should be + glagol + ing He should be working. Hi šud bi werking. Trebao bi raditi.

will be + glagol + ing He will be working. Hi wil bi werking. Radit će.

would be + glagol + ing He would be working. Hi wud bi werking. Radio bi.

18. Modalni glagol + perfektni trajni oblik

modal + have been + glagol + ing

Primjer:

She may have been working.

Ši mej hev bin werking.

Možda je radila.

Konstrukcija Značenje

could have been + glagol + ing mogao je biti u procesu rada

may have been + glagol + ing možda je radio / radila

might have been + glagol + ing možda je radio / radila

must have been + glagol + ing mora da je radio / radila

should have been + glagol + ing trebao je raditi

would have been + glagol + ing radio bi / bila bi u procesu rada

19. Modalni glagol + pasiv

modal + be + V3

Primjer:

The work must be finished.

Də werk mast bi finišt.

Posao se mora završiti.

Konstrukcija Primjer

can be + V3 It can be done.

could be + V3 It could be done.

may be + V3 It may be done.

might be + V3 It might be done.

must be + V3 It must be done.

should be + V3 It should be done.

will be + V3 It will be done.

would be + V3 It would be done.

20. Modalni glagol + perfektni pasiv

modal + have been + V3

Primjer:

It should have been done.

It šud hev bin dan.

To je trebalo biti učinjeno.

Konstrukcija Značenje

could have been + V3 moglo je biti učinjeno

may have been + V3 možda je bilo učinjeno

might have been + V3 možda je bilo učinjeno

must have been + V3 mora da je bilo učinjeno

should have been + V3 trebalo je biti učinjeno

would have been + V3 bilo bi učinjeno

21- THERE IS / HAVE / BE

Vrsta Konstrukcija Izgovor konstrukcije Primjer Izgovor primjera Prijevod

Jednina — potvrdni oblik There is + imenica u jednini der iz + imenica There is a book on the table. Der iz ə buk on də tejbl. Na stolu je knjiga.

Množina — potvrdni oblik There are + imenica u množini der ar + imenica There are two books on the table. Der ar tu buks on də tejbl. Na stolu su dvije knjige.

Ne brojiva imenica There is + nebrojiva imenica der iz + nebrojiva imenica There is some water in the bottle. Der iz sam woter in də botl. U boci ima vode.

Jednina — niječni oblik There isn't + imenica u jednini der iznt + imenica There isn't a book here. Der iznt ə buk hir. Ovdje nema knjige.

Množina — niječni oblik There aren't + imenica u množini der arnt + imenica There aren't any books here. Der arnt eni buks hir. Ovdje nema knjiga.

Pitanje — jednina Is there + imenica u jednini...? Iz der + imenica? Is there a problem? Iz der ə problem? Postoji li problem?

Pitanje — množina Are there + imenica u množini...? Ar der + imenica? Are there any problems? Ar der eni problems? Postoje li problemi?

Niječno pitanje — jednina Isn't there + imenica u jednini...? Iznt der + imenica? Isn't there a problem? Iznt der ə problem? Zar ne postoji problem?

Niječno pitanje — množina Aren't there + imenica u množini...? Arnt der + imenica? Aren't there any problems? Arnt der eni problems? Zar nema problema?

Prošlo vrijeme — jednina There was + imenica u jednini Der woz + imenica There was a problem. Der woz ə problem. Postojao je problem.

Prošlo vrijeme — množina There were + imenica u množini Der wer + imenica There were many people. Der wer meni pipl. Bilo je mnogo ljudi.

Prošlo vrijeme — niječno, jednina There wasn't + imenica u jednini Der woznt + imenica There wasn't a problem. Der woznt ə problem. Nije bilo problema.

Prošlo vrijeme — niječno, množina There weren't + imenica u množini Der wernt + imenica There weren't many people. Der wernt meni pipl. Nije bilo mnogo ljudi.

Pitanje u prošlosti Was there + imenica u jednini...? Woz der + imenica? Was there a problem? Woz der ə problem? Je li postojao problem?

Pitanje u prošlosti — množina Were there + imenica u množini...? Wer der + imenica? Were there many people? Wer der meni pipl? Je li bilo mnogo ljudi?

Budućnost There will be + imenica Der wil bi + imenica There will be a meeting tomorrow. Der wil bi ə miting tumoro. Sutra će biti sastanak.

Budućnost — niječno There won't be + imenica Der wont bi + imenica There won't be a meeting tomorrow. Der wont bi ə miting tumoro. Sutra neće biti sastanka.

Budućnost — pitanje Will there be + imenica...? Wil der bi + imenica? Will there be a meeting tomorrow? Wil der bi ə miting tumoro? Hoće li sutra biti sastanka?

Present Perfect There has/have been + imenica Der hez/hev bin + imenica There has been a mistake. Der hez bin ə mistejk. Došlo je do pogreške.

Past Perfect There had been + imenica Der hed bin + imenica There had been a problem. Der hed bin ə problem. Prije toga postojao je problem.

Modalni oblik There can/may/might/must/should be + imenica Der ken/mej/majt/mast/šud bi + imenica There may be a problem. Der mej bi ə problem. Možda postoji problem.

1. Have = posjedovati / imati

Vrsta Konstrukcija Izgovor konstrukcije Primjer Izgovor primjera Prijevod

Uz I / you / we / they Subjekt + have + imenica də sabdžekt + hev + imenica I have a car. Aj hev ə kar. Imam automobil.

Uz he / she / it Subjekt + has + imenica də sabdžekt + hez + imenica She has a car. Ši hez ə kar. Ona ima automobil.

Have se upotrebljava uz: I, you, we, they.

Has se upotrebljava uz: he, she, it.

2. Niječni oblik glagola have

Vrsta Konstrukcija Izgovor konstrukcije Primjer Izgovor primjera Prijevod

Niječno I/you/we/they Subjekt + do not + have + imenica də sabdžekt + du not + hev + imenica I do not have a car. Aj du not hev ə kar. Nemam automobil.

Niječno he/she/it Subjekt + does not + have + imenica də sabdžekt + daz not + hev + imenica She does not have a car. Ši daz not hev ə kar. Ona nema automobil.

Imaj na umu da nakon does upotrebljavamo have, a ne has:

She doesn't have a car. ✅

She doesn't has a car. ❌

3. Pitanja s have

Vrsta Konstrukcija Izgovor konstrukcije Primjer Izgovor primjera Prijevod

Pitanje I/you/we/they Do + subjekt + have + imenica? du + də sabdžekt + hev + imenica? Do you have a car? Du ju hev ə kar? Imaš li automobil?

Pitanje he/she/it Does + subjekt + have + imenica? daz + də sabdžekt + hev + imenica? Does she have a car? Daz ši hev ə kar? Ima li ona automobil?

4. Have kao pomoćni glagol

Glagol have ne znači uvijek „posjedovati”; koristi se i za tvorbu perfektnih vremena.

Vrijeme Konstrukcija Izgovor konstrukcije Primjer Prijevod

Present Perfect Subjekt + have/has + V3 də sabdžekt + hev/hez + V3 I have finished. Završio sam.

Present Perfect Continuous Subjekt + have/has + been + glagol + ing də sabdžekt + hev/hez + bin + glagol + ing I have been working. Radim već neko vrijeme.

Past Perfect Subjekt + had + V3 də sabdžekt + hed + V3 I had finished. Bio sam završio.

Past Perfect Continuous Subjekt + had + been + glagol + ing də sabdžekt + hed + bin + glagol + ing I had been working. Radio sam neko vrijeme prije toga.

Usporedite:

I have a car.

→ have = posjedovati / imati

I have finished.

→ have = pomoćni glagol za tvorbu Present Perfecta.

5. Have to = morati / biti obvezan

Have to izražava nužnost i obvezu.

Vrsta Konstrukcija Izgovor konstrukcije Primjer Prijevod

I/you/we/they Subjekt + have to + V1 də sabdžekt + hev tu + V1 I have to work. Moram raditi.

he/she/it Subjekt + has to + V1 də sabdžekt + hez tu + V1 She has to work. Ona mora raditi.

Prošlost Subjekt + had to + V1 də sabdžekt + hed tu + V1 I had to work. Morao sam raditi.

Budućnost Subjekt + will have to + V1 də sabdžekt + wil hev tu + V1 I will have to work. Morat ću raditi.

6. Have got = imati / posjedovati

U britanskom engleskom, osobito u razgovoru, često se upotrebljava:

have got / has got

Konstrukcija Primjer Prijevod

Subjekt + have got + imenica I have got a car. Imam automobil.

Subjekt + has got + imenica She has got a car. Ona ima automobil.

Niječni oblik:

I haven't got a car.

= Nemam automobil.

Pitanje:

Have you got a car?

= Imaš li automobil?

Imperativi — zapovjedni oblik

Vrsta Konstrukcija Izgovor konstrukcije Primjer Izgovor primjera Značenje

Potvrdna zapovijed Glagol V1 Come here. Kam hir. Dođi ovamo.

Zapovijed s objektom Glagol + objekt V1 + objekt Read the book. Rid də buk. Pročitaj knjigu.

Niječna zapovijed Don't + glagol dount + V1 Don't run. Dount ran. Nemoj trčati.

Formalni niječni oblik Do not + glagol du not + V1 Do not enter. Du not enter. Ne ulazi.

Sa Be Be + pridjev bi + pridjev Be careful. Bi kerful. Budi oprezan.

Niječni oblik s Be Don't be + pridjev dount bi + pridjev Don't be late. Dount bi lejt. Nemoj kasniti.

S Let me Let + me + glagol let + mi + V1 Let me help you. Let mi help ju. Dopusti mi da ti pomognem.

S Let him/her/them Let + objekt + glagol let + objekt + V1 Let him go. Let him gou. Pusti ga da ode.

Let's Let's + glagol lets + V1 Let's go. Lets gou. Idemo.

Niječna konstrukcija Let's Let's not + glagol lets not + V1 Let's not wait. Lets not wejt. Nemojmo čekati.

Uljudna zapovijed Please + glagol pliz + V1 Please sit down. Pliz sit daun. Molim te, sjedni.

Naglašena zapovijed Do + glagol du + V1 Do sit down. Du sit daun. Svakako sjedni.

Strogo upozorenje Never + glagol never + V1 Never give up. Never giv ap. Nikada ne odustaj.

Navika / savjet Always + glagol olwejz + V1 Always be careful. Olwejz bi kerful. Uvijek budi oprezan.

Zapovijed u pasivu Be + V3 bi + V3 Be prepared. Bi priperd. Budi spreman.

Zapovijed + posljedica Glagol + and + rečenica V1 + end + rečenica Study hard, and you will pass. Stadi hard, end ju wil pas. Uči marljivo i položit ćeš.

Zapovijed + upozorenje Glagol + or + rečenica V1 + or + rečenica Hurry up, or you'll be late. Hari ap, or jul bi lejt. Požuri se ili ćeš zakasniti.

Zapovijed s pitanjem za potvrdu Glagol, will you? V1, wil ju? Wait here, will you? Wejt hir, wil ju? Pričekaj ovdje, može?

Let's + pitanje za potvrdu Let's + glagol, shall we? Lets + V1, šel wi? Let's go, shall we? Lets gou, šel wi? Idemo, može?

22- Prefiksi (PREFIKSI)

Prefiks Izgovor Prijevod / značenje Primjer Značenje

a- ej / i ne- / bez- atypical atipičan

ab- ab udaljavanje / od abduct oteti

ad- ad prema / do adjoin pridružiti se

ambi- ambi oboje / oko ambiguous dvosmislen

ante- ante prije antecedent prethodnik

anti- anti protiv antiwar antiratni

arch- ark glavni / najviši archbishop nadbiskup

auto- auto sam automatic automatski

bi- baj dva bilingual dvojezičan

circum- sirkam oko circumference opseg

co- ko zajedno cooperate surađivati

contra- kontra protiv contradict proturječiti

counter- kaunter suprotno / protunapad counterattack protunapad

de- di ukloniti / obrnuti deactivate deaktivirati

deca- deka deset decade desetljeće

deci- desi desetina decimeter decimetar

demi- demi pola demigod polubog

dis- dis negacija / suprotnost disagree ne slagati se

dys- dis loše / otežano dysfunction poremećaj funkcije

eco- eko okoliš / ekologija ecosystem ekosustav

ecto- ekto vanjski ectoderm ektoderm

endo- endo unutarnji endoskeleton endoskelet

epi- epi na / iznad epidermis pokožica

eu- ju dobar euphemism eufemizam

ex- eks bivši / izvan ex-president bivši predsjednik

extra- ekstra izvan / dodatni extraordinary izvanredan

fore- for unaprijed / prije forecast prognoza

geo- džio zemlja geography geografija

hemi- hemi pola hemisphere polutka

hetero- hetero drugačiji heterogeneous heterogen

homo- homo isti / sličan homogeneous homogen

hyper- hajper prekomjeran / iznad hyperactive hiperaktivan

hypo- hajpo ispod / premalo hypothermia hipotermija

in- in ne- / unutra inactive neaktivan

im- im ne- / unutra impossible nemoguć

il- il ne- illegal nezakonit

ir- ir ne- irregular nepravilan

infra- infra ispod infrared infracrven

inter- inter između international međunarodni

intra- intra unutar intranet intranet

intro- intro prema unutra introduce predstaviti

iso- ajso jednak is otope izotop

macro- makro velik macroeconomics makroekonomija

mal- mal loš / pogrešan malfunction kvar

mega- mega ogroman megastore velika trgovina

meta- meta nakon / iznad metadata metapodaci

micro- mikro malen microscope mikroskop

mid- mid sredina midnight ponoć

mini- mini malen minibus minibus

mono- mono jedan monolingual jednojezičan

multi- multi mnogo / više multilingual višejezičan

neo- neo nov neologism neologizam

non- non ne- / nije nonstandard nestandardan

omni- omni sve omniscient sveznajući

out- aut izvan / više outperform nadmašiti

over- over previše / iznad overcook prekuhati

paleo- pale o drevni paleolithic paleolitik

pan- pan sve pan-European paneuropski

para- para pokraj / slično paranormal paranormalan

peri- peri oko perimeter opseg

poly- poli mnogo / više polyglot poliglot

post- post nakon postwar poslijeratni

pre- pre prije prehistory predpovijest

pro- pro u korist / unaprijed pro-democracy prodemokratski

proto- proto prvi / izvorni prototype prototip

pseudo- pseudo lažan / prividan pseudonym pseudonim

re- ri ponovno rewrite ponovno napisati

retro- retro unatrag retroactive retroaktivan

semi- semi pola / djelomično semicircle polukrug

sub- sab ispod / podređeni submarine podmornica

super- super iznad / iznimno superhuman nadljudski

supra- supra iznad supranational nadnacionalni

syn- sin zajedno / s synchronize uskladiti

tele- tele na daljinu telephone telefon

trans- trans preko / kroz transport prijevoz

tri- traj tri triangle trokut

ultra- ultra izvan / ekstremno ultramodern ultramoderan

un- an ne- / suprotno unhappy nesretan

under- ander ispod / premalo underpaid potplaćen

uni- juni jedan unilateral jednostran

vice- vajs zamjenik vice-president potpredsjednik

with- vith udaljavanje / povlačenje withdraw povući

Sufiksi (SUFFIXES)

Sufiks Izgovor Funkcija Primjer Značenje

-er er osoba koja nešto radi teacher učitelj

-or or osoba koja nešto radi actor glumac

-ar ar osoba povezana s radnjom beggar prosjak

-ist ist specijalist / osoba artist umjetnik

-ian ian osoba povezana s područjem musician glazbenik

-ant ant osoba / netko tko nešto radi assistant pomoćnik

-ent ent osoba koja nešto radi student učenik / student

-ee i osoba koja prima radnju employee zaposlenik

-ess es ženski oblik actress glumica

-ness nes stanje / imenica izvedena iz pridjeva happiness sreća

-ity iti stanje / imenica izvedena iz pridjeva activity aktivnost

-ty ti stanje / svojstvo safety sigurnost

-ship šip stanje / odnos friendship prijateljstvo

-hood hud stanje / životno razdoblje childhood djetinjstvo

-dom dom stanje / područje kingdom kraljevstvo

-th th stanje / svojstvo warmth toplina

-ment ment rezultat / proces development razvoj

-tion šən proces / rezultat education obrazovanje

-sion žən / šən proces / rezultat decision odluka

-ion ion / šən proces / rezultat action djelovanje

-ation ejšən proces organization organizacija

-al al proces / rezultat arrival dolazak

-ance ans stanje / proces appearance izgled

-ence ens stanje existence postojanje

-ancy ansi stanje expectancy očekivanje

-ency ensi stanje efficiency učinkovitost

-age idž rezultat / proces marriage brak

-ure jur rezultat / stanje failure neuspjeh

-ing ing pretvaranje u imenicu / aktivnost swimming plivanje

-ism izam ideologija / sustav capitalism kapitalizam

-cracy krasi sustav vlasti democracy demokracija

-crat krat osoba povezana sa sustavom democrat demokrat

-archy arki sustav vlasti monarchy monarhija

-arch ark vladar / vođa monarch monarh

-logy lodži znanost / proučavanje biology biologija

-graphy grafi pisanje / opis geography geografija

-graph graf uređaj / zapis autograph autogram

-meter mitər mjerni instrument thermometer termometar

-metry metri mjerenje geometry geometrija

-scope skop uređaj za promatranje telescope teleskop

-scopy skopi promatranje pomoću instrumenta microscopy mikroskopija

-nomy nomi sustav / pravila astronomy astronomija

-phobia fobija str ah arachnophobia arahnofobija

-phile fajl ljubitelj bibliophile ljubitelj knjiga

-philia filija ljubav / sklonost audiophilia ljubav prema zvuku

-phone fon zvuk / uređaj za zvuk telephone telefon

-phony foni zvuk / sustav zvukova symphony simfonija

-path path osoba s određenim stanjem psychopath psihopat

-pathy patija stanje / bolest neuropathy neuropatija

-itis itis upala arthritis artritis

-osis osis stanje / bolest diagnosis dijagnoza

-emia emija stanje povezano s krvlju anemia anemija

-oma oma tumor / masa carcinoma karcinom

-ectomy ektomija kirurško uklanjanje appendectomy apendektomija

-otomy otomija kirurški rez tracheotomy traheotomija

-plasty plastika kirurška rekonstrukcija rhinoplasty rinoplastika

-let let umanjenica booklet knjižica

-ling ling malen / mladunče duckling patka mladunče

-ette et umanjenica kitchenette mala kuhinja

-kin kin umanjenica manikin mala lutka

-oid oid sličan / nalik humanoid humanoid

-esque esk u stilu / nalik picturesque slikovit

-like lajk sličan childlike djetinjast

-ish iš nalik / pomalo zelen greenish zelenkast

-ster ster osoba povezana s nečim youngster mlada osoba

-eer ir osoba povezana s djelatnošću auctioneer aukcionar

-ard ard osoba s određenom osobinom coward strašljivac

-some sam uzrokuje / sklon trouble some troublesome problematičan

-worthy vərdi vrijedan / zaslužan trustworthy pouzdan

-proof pruf otporan na waterproof vodootporan

-free fri bez sugar-free bez šećera

-wide vajd rasprostranjen worldwide svjetski

-ward vərd u smjeru backward unatrag

-wise vajz način / smjer clockwise u smjeru kazaljke na satu

-fold fold umnožak / puta threefold trostruk

23- Frazni glagoli (PHRASAL VERBS)

Frazni glagol = glagol koji se obično sastoji od glagola i jedne ili više čestica, kao što su up, out, off, on, away, back, in i over.

Primjer:

give + up → give up = odustati / prestati s nečim

Napomena: Nisu svi spojevi glagola i prijedloga ili priloga frazni glagoli. Neki su prepozicijski glagoli, a neki frazni prepozicijski glagoli.

1. Česti frazni glagoli

Frazni glagol Izgovor Značenje Primjer cijele rečenice Izgovor primjera

add up ed ap zbrajati / imati smisla The numbers add up. De nambərz ed ap.

ask for ask for zatražiti She asked for help. Ši askt for help.

back up bek ap podržati / izraditi sigurnosnu kopiju Please back up your files. Pliz bek ap jor fajlz.

break down brejk daun pokvariti se / raspasti se My car broke down. Maj kar brouk daun.

break in brejk in provaliti Someone broke in last night. Samvan brouk in lest najt.

break out brejk aut izbiti / početi iznenada A fire broke out. E fajər brouk aut.

break up brejk ap raskinuti / razdvojiti se They broke up last year. Dej brouk ap lest jir.

bring back bring bek vratiti Please bring back my book. Pliz bring bek maj buk.

bring in bring in uvesti / dovesti They brought in a new manager. Dej brot in e nju menidžər.

bring up bring ap spomenuti / odgojiti She brought up an important issue. Ši brot ap en importənt išu.

call back kol bek nazvati ponovno I'll call you back later. Ajl kol ju bek lejter.

call off kol of otkazati They called off the meeting. Dej kold of de miting.

carry on keri on nastaviti Please carry on working. Pliz keri on werking.

carry out keri aut provesti / izvršiti They carried out the plan. Dej kerid aut de plen.

catch up keč ap sustići / nadoknaditi I need to catch up with you. Aj nid tu keč ap vit ju.

check in ček in prijaviti se pri dolasku We checked in at the hotel. Vi ček t in et de hotel.

check out ček aut odjaviti se / pregledati We checked out at noon. Vi ček t aut et nun.

clean up klin ap počistiti Clean up your room. Klin ap jor rum.

come back kam bek vratiti se He came back yesterday. Hi kejm bek jestərdej.

come in kam in ući Come in, please. Kam in, pliz.

come out kam aut izaći / biti objavljen The new book came out yesterday. De nju buk kejm aut jestərdej.

come over kam over doći u posjet Come over tonight. Kam over tunajt.

cut down kat daun smanjiti I'm trying to cut down on sugar. Ajm trajing tu kat daun on šugər.

cut off kat of prekinuti / odsjeći They cut off the electricity. Dej kat of di ilektrisiti.

deal with dil vit baviti se nečim / riješiti We need to deal with this problem. Vi nid tu dil vit dis problem.

do without du vidaut izdržati bez nečega We can do without a car. Vi ken du vidaut e kar.

drop off drap of ostaviti / odvesti nekoga I'll drop you off at school. Ajl drap ju of et skul.

end up end ap na kraju završiti We ended up staying home. Vi endid ap stejing houm.

fall apart fol apart raspasti se The old chair fell apart. Di ould čer fel apart.

fall behind fol bihajnd zaostati He fell behind in class. Hi fel bihajnd in klas.

figure out figjur aut shvatiti / pronaći rješenje I can't figure it out. Aj kent figjur it aut.

fill in fil in popuniti / ispuniti mjesto Please fill in this form. Pliz fil in dis form.

fill out fil aut popuniti obrazac Fill out the application. Fil aut di eplikejšən.

find out fajnd aut otkriti / saznati I found out the truth. Aj faund aut de truth.

get back get bek vratiti se I'll get back home soon. Ajl get bek houm sun.

get in get in ući Get in the car. Get in de kar.

get off get of sići / izaći iz prijevoznog sredstva Get off the bus. Get of de bas.

get on get on ukrcati se Get on the bus. Get on de bas.

get out get aut izaći Get out of the room. Get aut ov de rum.

get over get over preboljeti / prevladati She got over her fear. Ši gat over her fir.

get up get ap ustati I get up at seven. Aj get ap et seven.

give back giv bek vratiti Give me back my phone. Giv mi bek maj foun.

give in giv in predati se / popustiti He finally gave in. Hi fajnəli gejv in.

give up giv ap odustati Don't give up. Dount giv ap.

go ahead gou ehed nastaviti / krenuti Go ahead and start. Gou ehed end start.

go back gou bek vratiti se We went back home. Vi vent bek houm.

go on gou on nastaviti Please go on. Pliz gou on.

go out gou aut izaći We went out last night. Vi vent aut lest najt.

grow up grou ap odrasti I grew up in Kuwait. Aj gru ap in Kuwait.

hand in hend in predati Hand in your homework. Hend in jor houmvork.

hang on heng on čekati / držati se Hang on a minute. Heng on e minit.

hang out heng aut provoditi vrijeme zajedno We hang out together. Vi heng aut tugeðer.

hold on hould on čekati / držati se Hold on, please. Hould on, pliz.

keep on kip on nastaviti Keep on trying. Kip on trajing.

keep up kip ap održavati tempo / nastaviti dobro Keep up the good work. Kip ap de gud werk.

kick out kik aut izbaciti They kicked him out. Dej kikt him aut.

look after luk after brinuti se o She looks after her children. Ši luks after her čildren.

look for luk for tražiti I'm looking for my keys. Ajm luking for maj kiz.

look into luk intu istražiti / ispitati We'll look into the problem. Vil luk intu de problem.

look out luk aut paziti / pripaziti Look out! Luk aut!

look up luk ap potražiti informaciju Look up the word. Luk ap de werd.

make up mejk ap pomiriti se / izmisliti They made up after the argument. Dej mejd ap after di argument.

move on muv on nastaviti dalje It's time to move on. Its tajm tu muv on.

pick up pik ap podići / pokupiti Pick up the phone. Pik ap de foun.

point out point aut ukazati na She pointed out a mistake. Ši pointid aut e mistejk.

put away put evej spremiti na mjesto Put your clothes away. Put jor klouz evej.

put down put daun spustiti / omalovažavati Put the book down. Put de buk daun.

put off put of odgoditi Don't put it off. Dount put it of.

put on put on odjenuti / uključiti Put on your jacket. Put on jor džeket.

put out put aut ugasiti / iznijeti Put out the fire. Put aut de fajər.

put up put ap postaviti / objesiti Put up the picture. Put ap de pikčər.

run into ran intu slučajno sresti I ran into an old friend. Aj ren intu en ould frend.

run out ran aut ponestati We ran out of milk. Vi ren aut ov milk.

set up set ap osnovati / postaviti They set up a new company. Dej set ap e nju kampəni.

show up šou ap pojaviti se He didn't show up. Hi dident šou ap.

shut down šat daun ugasiti / zatvoriti The factory shut down. De fek tori šat daun.

sit down sit daun sjesti Please sit down. Pliz sit daun.

stand up stend ap ustati Please stand up. Pliz stend ap.

take back tejk bek povući riječi / vratiti I take back what I said. Aj tejk bek vot aj sed.

take off tejk of skinuti / uzletjeti The plane took off. De plejn tuk of.

take on tejk on preuzeti / zaposliti She took on a new job. Ši tuk on e nju džob.

take out tejk aut izvaditi / iznijeti Take out the trash. Tejk aut de treš.

take over tejk over preuzeti kontrolu She took over the company. Ši tuk over de kampəni.

take up tejk ap započeti aktivnost He took up swimming. Hi tuk ap sviming.

throw away throu evej baciti Don't throw it away. Dount throu it evej.

try on traj on isprobati odjeću Try on this shirt. Traj on dis šert.

turn down tern daun odbiti / smanjiti She turned down the offer. Ši ternd daun di ofer.

turn off tern of isključiti Turn off the light. Tern of de lajt.

turn on tern on uključiti Turn on the TV. Tern on de ti vi.

turn up tern ap pojačati glasnoću / pojaviti se Turn up the volume. Tern ap de voljum.

wake up wejk ap probuditi se I woke up early. Aj wouk ap erli.

work out werk aut vježbati / riješiti I work out every day. Aj werk aut evri dej.

write down rajt daun zapisati Write down the answer. Rajt daun di ansər.

2. Druge važne strukture

Vrsta Struktura Izgovor Primjer Značenje

Odvojivi frazni glagol glagol + čestica + objekt glagol + prilog + objekt Turn off the light. Isključi svjetlo.

S zamjenicom glagol + zamjenica + čestica glagol + zamjenica + prilog Turn it off. Isključi ga.

Neodvojivi prepozicijski glagol glagol + prijedlog + objekt glagol + prijedlog + objekt Look after the child. Brini se o djetetu.

Neprijelazni frazni glagol glagol + čestica glagol + prilog The plane took off. Avion je uzletio.

Frazni prepozicijski glagol glagol + čestica + prijedlog + objekt glagol + prilog + prijedlog + objekt I look forward to the trip. Radujem se putovanju.

3. Važno pravilo: Može li se objekt razdvojiti?

Turn off je odvojivi frazni glagol:

Turn off the light.

Turn the light off.

Turn it off. ✅

Turn off it. ❌

Ali look after je neodvojivi prepozicijski glagol:

Look after the child. ✅

Look the child after. ❌

Look after him. ✅

24- Kratki oblici (CONTRACTIONS)

Kratki oblici nastaju spajanjem riječi i izostavljanjem nekih slova. Često se koriste u svakodnevnom engleskom jeziku, osobito u govoru i neformalnom pisanju.

Primjeri:

I am → I'm → ajm → ja sam

I have → I've → ajv → imam / već sam

I will → I'll → ajl → učinit ću / bit ću

I would → I'd → ajd → učinio/učinila bih / bio/bila bih (ovisno o kontekstu)

1- Kratki oblici glagola BE

am → 'm

I am → I'm → ajm → ja sam

Primjer: I'm happy. → Ajm hepi. → Sretan/sretna sam.

are → 're

You are → You're → jur → ti si / vi ste

Primjer: You're right. → Jur rajt. → U pravu si.

We are → We're → vir → mi smo

Primjer: We're ready. → Vir redi. → Spremni smo.

They are → They're → der → oni/one su

Primjer: They're here. → Der hir. → Oni/one su ovdje.

is → 's

He is → He's → hiz → on je

Primjer: He's tired. → Hiz tajərd. → Umoran je.

She is → She's → šiz → ona je

Primjer: She's happy. → Šiz hepi. → Sretna je.

It is → It's → its → to je / ono je / on je / ona je, ovisno o kontekstu

Primjer: It's cold. → Its kould. → Hladno je.

2- Kratki oblici glagola HAVE

have → 've

I have → I've → ajv → imam / već sam

Primjer: I've finished. → Ajv finišt. → Završio/završila sam.

You have → You've → juv → imaš / već si

Primjer: You've changed. → Juv čejndžd. → Promijenio/promijenila si se.

We have → We've → viv → imamo / već smo

Primjer: We've arrived. → Viv erajvd. → Stigli smo.

They have → They've → dejv → imaju / već su

Primjer: They've left. → Dejv left. → Otišli su.

He has → He's → hiz → ima / već je

Primjer: He's finished. → Hiz finišt. → Završio je.

She has → She's → šiz → ima / već je

Primjer: She's gone. → Šiz gon. → Otišla je.

3- Kratki oblici glagola WILL

will → 'll

I will → I'll → ajl → ću

Primjer: I'll help you. → Ajl help ju. → Pomoći ću ti.

You will → You'll → jul → ćeš / ćete

Primjer: You'll understand. → Jul anderstend. → Razumjet ćeš.

He will → He'll → hil → on će

Primjer: He'll come tomorrow. → Hil kam tumoro. → Doći će sutra.

She will → She'll → šil → ona će

Primjer: She'll call you. → Šil kol ju. → Nazvat će te.

We will → We'll → vil → ćemo

Primjer: We'll see. → Vil si. → Vidjet ćemo.

They will → They'll → dejl → oni/one će

Primjer: They'll arrive soon. → Dej l erajv sun. → Uskoro će stići.

4- Kratki oblici glagola WOULD

would → 'd

I would → I'd → ajd → bih

Primjer: I'd help you. → Ajd help ju. → Pomogao/pomogla bih ti.

You would → You'd → jud → bi / biste

Primjer: You'd like it. → Jud lajk it. → Svidjelo bi ti se.

He would → He'd → hid → on bi

Primjer: He'd come. → Hid kam. → Došao bi.

She would → She'd → šid → ona bi

Primjer: She'd help us. → Šid help as. → Pomogla bi nam.

We would → We'd → wid → mi bismo

Primjer: We'd go. → Wid gou. → Išli bismo.

They would → They'd → dejd → oni/one bi

Primjer: They'd agree. → Dejd egri. → Složili bi se.

5- Kratki oblici glagola HAD

had → 'd

I had → I'd → ajd → bio/bila sam već / imao/imala sam

Primjer: I'd finished before he arrived. → Ajd finišt bifor hi erajvd. → Završio/završila sam prije nego što je stigao.

You had → You'd → jud → bio/bila si već / imao/imala si

Primjer: You'd already left. → Jud olredi left. → Već si otišao/otišla.

He had → He'd → hid → on je već bio / imao je

Primjer: He'd eaten. → Hid itən. → Već je jeo.

She had → She'd → šid → ona je već bila / imala je

Primjer: She'd finished. → Šid finišt. → Već je završila.

6- Važan zaključak: 'd može imati dva značenja

I'd = I would ili I had

I'd go. → Ajd gou. → Išao/išla bih.

I'd gone. → Ajd gon. → Bio/bila sam otišao/otišla.

Obično se značenje može prepoznati iz ostatka rečenice.

7- Kratki oblici s NOT

not → n't

is not → isn't → izənt → nije

Primjer: He isn't here. → Hi izənt hir. → On nije ovdje.

are not → aren't → arent → nisu / niste

Primjer: They aren't ready. → Dej arent redi. → Nisu spremni.

was not → wasn't → vozənt → nije bio / nije bila

Primjer: He wasn't there. → Hi vozənt der. → Nije bio ondje.

were not → weren't → vərnt → nismo bili / nisu bili

Primjer: We weren't late. → Vi vərnt lejt. → Nismo zakasnili.

have not → haven't → hevənt → nisam / nema / nisam još

Primjer: I haven't finished. → Aj hevənt finišt. → Nisam završio/završila.

has not → hasn't → hezənt → nije / još nije

Primjer: She hasn't arrived. → Ši hezənt erajvd. → Nije stigla.

had not → hadn't → hednt → nije bio / nije bila već

Primjer: He hadn't eaten. → Hi hednt itən. → Nije još bio jeo.

do not → don't → dount → ne

Primjer: I don't know. → Aj dount nou. → Ne znam.

does not → doesn't → dazənt → ne

Primjer: He doesn't know. → Hi dazənt nou. → On ne zna.

did not → didn't → didənt → nije / nisam

Primjer: I didn't see him. → Aj didənt si him. → Nisam ga vidio/vidjela.

8- Ostali kratki oblici

cannot → can't → kent → ne može / ne mogu

could not → couldn't → kudənt → nije mogao / nije mogla

should not → shouldn't → šudənt → ne bi trebao / ne bi trebala

would not → wouldn't → vudənt → ne bi

must not → mustn't → masənt → ne smije

will not → won't → wont → neće

Primjer: I won't go. → Aj wont gou. → Neću ići.

9- Važna napomena

Ovi kratki oblici obično nisu sufiksi u uobičajenom gramatičkom smislu. To su kontrakcije: riječi se spajaju, a neka se slova izostavljaju i označavaju apostrofom.

Primjeri:

I + will → I'll

You + have → You've

He + is → He's

They + are → They're

Do + not → Don't

Can + not → Can't

Ovo se naziva contractions = kontrakcije, a ne suffixes = sufiksi.